Usporedba podataka iz različitih zemalja ne dovodi uvijek do točnih zaključaka, no kad je riječ o posljedicama pandemije Covida-19, usporedba između zapadne Europe s jedne strane te središnje i istočne Europe s druge pokazuje jasne razlike, piše The Guardian.

Čak i u najteže pogođenim zemljama srednje i istočne Europe broj zaraženih i umrlih na milijun stanovnika mnogo je niži nego u zapadnoeuropskim državama. Eto, Slovačka bilježi samo 1413 potvrđenih slučajeva i 25 mrtvih. Susjedna Austrija, za koju se smatra da se uspješno borila s izazovom, ipak ima više nego deset puta više zaraženih i 20 puta više umrlih od Slovačke, mada ima samo dvostruko više stanovnika.

Analitičari vide podatke i pozivaju se na mnoge, lako uočljive razlike između zemalja: kraći životni vijek znači manje živih ljudi podložnijih bolesti; manja gustoća stanovništva znači manju mogućnost širenja bolesti; manji broj letova u Kinu znači manje kontakata s oboljelima; manje odrađenih testova znači manji broj statističkog uzorka. A na kraju krajeva, ponekad je riječ i o pukoj sreći.

No obvezu nošenja maski na otvorenom, što je sad uobičajena procedura u velikom dijelu Europe, Češka i Slovačka primijenile su vrlo rano i to je možda pomoglo u zaustavljanju širenja pandemije.

Ipak, čini se da je najvažniji razlog bio u mjerama zatvaranja, što su vrlo rano provele gotovo sve zemlje regije, uključujući Hrvatsku. Dok su se u Velikoj Britaniji i drugim zapadnoeuropskim državama javni događaji i skupovi još nesmetano odvijali u drugom i trećem tjednu ožujka, u srednjoj i istočnoj Europi vlade su vidjele što se događa u Italiji i uvele brze mjere zatvaranja.

Te je mjere ponegdje ubrzao strah od slabo financiranog zdravstvenog sustava koji bi se mogao slomiti pod pritiskom.

Zemlje poput Švedske i Velike Britanije mislile su da mogu birati opcije kojima će izbjeći slom zdravstvenog sustava, smatra Ben Stanley, politolog varšavskog sveučilišta SWPS. Stanovnici istočnih zemalja pak spremnije su slijedili naredbe od stanovnika zapadne Europe ili Sjedinjenih Američkih Država.

'Upravo je činjenica da su se osjećali ranjivo u našem zdravstvenom sustavu natjerala ljude da poštuju blokadu. To je zato što nemaju povjerenja u sustav', objašnjava bugarski politolog Ivan Krastev.

Brojke su impresivno niske ostale i u Grčkoj, zemlji koja je također provela rano i strogo zatvaranje kako bi izbjegla naprezanje svog zdravstvenog sustava pogođenog mjerama štednje. Grka je 11 milijuna, a do sada je potvrđeno samo 2620 slučajeva koronavirusa.

'Poput zemalja srednje i istočne Europe, Grci su vjerovali da im je zdravstveni sustav na krhkim nogama', kaže George Pagoulatos, politički ekonomist Helenske zaklade za europsku i vanjsku politiku. 'To je nagnalo vladu da poduzme hitne mjere prije drugih zapadnoeuropskih vlada, a koje su mislile da se mogu nositi s krizom.'

Grci se sad nadaju da će im to povratiti međunarodni ugled, nakon što su godinama doživljavani kao crne ovce Europske unije. Grčka i Češka uključene su u mrežu sedam država koje je krajem travnja sazvao austrijski kancelar Sebastian Kurz kako bi podijelile svoja iskustva u borbi protiv koronavirusa.

Neki u središnjoj Europi osjećaju da regija ne dobiva dovoljno pohvala zbog svog pristupa krizi, a razlog pronalaze u pokroviteljskom stavu 'stare', zapadne Europe prema 'novim' zemljama EU-a.

'O istočnoj Europi na zapadu možete pročitati samo loše stvari', kaže Branko Milanović, srpsko-američki ekonomist i bivši savjetnik Svjetske banke, specijaliziran za pitanja globalne nejednakosti u dohotku. 'I onda dobijete veliku krizu u kojoj ljudi umiru, a učenici se pokazuju boljima od učitelja. O tome bi valjalo promisliti.'

Stanley smatra da je možda pretjerano govoriti o 'kolonijalnom mentalitetu' u načinu na koji se zapadnjaci odnose prema istočnjacima, no da svakako postoje 'niska očekivanja' kad se govori i piše o istoku Europe.

'Ljudi nisu navikli tražiti pozitivne primjere u središnjoj i istočnoj Europi', rekao je vladin dužnosnik jedne od zemalja regije. 'Djelomično zbog usvojenih stereotipa, ali dijelom smo si i sam krivi. Način na koji su naši mađarski prijatelji iskoristili krizu da bi nametnuli ograničenja teško je opravdati.'

Mađarski premijer Viktor Orbán iskoristio je krizu za uvođenje kritiziranih zakona koji mu dopuštaju da dekretom vlada unedogled, dok poljska vlada planira održati kontroverzne predsjedničke izbore ovog vikenda putem pošte.

Veronica Anghel, rumunjska politologinja sa Sveučilišta Stanford, kaže da se nekim zemljama u regiji pripisuje i previše zasluga.

'Biranjem trenutka u kojem ćete donijeti mjere zaključavanja ne možete mjeriti uspješnost neke vlasti', smatra Anghel. Pohvalila je reakciju Češke i Slovačke, zemalja s relativno dobro financiranim zdravstvenim sustavima. 'Ali Mađarska, Rumunjska i Bugarska su na rubu; svako povećanje slučajeva srušit će sustav.'

Nadležne službe u cijeloj regiji svjesne su toga da broj oboljelih uvijek može porasti. Zbog toga se razmišlja o ublažavanju mjera uz istovremeno zadržavanje strogih graničnih kontrola kako bi se spriječio ulazak stranaca u zemlju ili barem uvođenju mjere karantene za sve posjetitelje iz inozemstva.