Sisavci s velikim mozgom vrlo se često automatski smatraju inteligentnim bićima, no najnovija studija pokušava dokazati da su se tijela određenih vrsta zahvaljujući evoluciji 'smanjila' kako bi se prilagodila promjenama u okolini, što je rezultiralo vizualno većim mozgom. Drugim riječima - veličina onog što imamo u glavi možda nema nikakve veze s time koliko smo inteligentni, prenosi Guardian.

Analizom podataka vezanih uz mozak preko 1.400 različitih živih i izumrlih vrsta sisavaca tijekom proteklih 150 milijuna godina, grupa znanstvenika je odlučila otkriti je li moguće predvidjeti koliko je mozak sisavaca velik u odnosu na veličinu njegova tijela.

Otkrili su da proporcije mozga u odnosu na tijelo ne slijede evolucijsku putanju - veliki su majmuni, primjerice, imali velik mozak i veliko tijelo, dok su hominini, usporedno, razvijali veći mozak i manja tijela.

'Neka vrsta možda izgleda kao da ima velik mozak, no to je zato jer imaju manja tijela zbog kojih mozak izgleda velik', objasnio je Jacob Dunn, pomoćni profesor evolucijske biologije na sveučilištu Anglia Ruskin i jedan od tvoraca studije.

Studija objavljena u časopisu Science Advances predlaže da su na razvoj mozga utjecale dva velika događaja. Prva je udar velikog asteroida koji je rezultirao masovnim izumiranjem dinosaura prije 66 milijuna godina te koji je prouzrokovao velik pomak u veličini mozga kod sisavaca poput glodavaca i šišmiša - koji su se vrlo brzo prilagodili novom svijetu bez dinosaura. 30 milijuna godina kasnje stiglo je vrijeme brzog zahladnjenja koje je uzrokovalo evolucijske promjene u veličini mozga i tijela vrsta poput morževa, medvjeda, kitova i primata.

Vrlo često se spominje da veće životinje imaju veći mozak, a razlog je izgleda - samo zato jer su velike. Nova studija, doduše, poriče ovu teoriju predloživši da postoji velik broj slučajeva gdje se veličina tijela mijenjala bez promjene veličine mozga i obrnuto.

'Moramo pomnije analizirati stvari kako bismo bili sigurni da govorimo o nečemu što je vezano uz inteligenciju' komentirao je Dunn.

Anjali Gowsami, profesor povijesti prirode iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu i koautor studije upozorava da 'ovaj znanstveni rad upozorava na niz opasnosti koje nam naše predrasude nalažu pri promatranju svijeta oko nas'.