Popularna aplikacija za digitalni dejting okuplja hrpu različitih ljudi, uključujući prevarante koji, kao što to obično ide, žele doći do novca
U nedavnom Netflixovu dokumentarcu 'The Tinder Swindler' tri su žene opisale kako su postale žrtvama prevaranta Simona Levieva nakon što su ga upoznale na Tinderu. Film daje detaljan uvid u njegovu metodu povezivanja sa ženama te izvlačenja velike količine novca.
'The Tinder Swindler' zanimljiv je primjer pomno planirane prijevare koja cilja usamljene žene te koju je, na sreću, moguće izbjeći.
O kakvoj se prijevari radi?
'Romantični' prevaranti koriste emotivno povezivanje sa žrtvom kako bi zadobili njezino povjerenje i s vremenom - pristup njezinom novcu ili privatnim podacima. Ova vrsta prijevare obično se odvija putem interneta, odnosno aplikacije, internetske stranice za osobne kontakte ili društvene mreže. U velikom broju slučajeva žrtva i prevarant nikad se neće susresti uživo, no kao što je spomenuto u filmu, u nekim situacijama i to se dogodi.
Prevaranti koji ciljaju osamljene žrtve koriste grooming, vrstu društvenog inženjeringa, kao i taktiku psihološkog zlostavljanja, kako bi od njih dobili ono što žele.
Leviev je, piše The Next Web, uspješno manipulirao ženama predstavivši se kao sin dijamantskog magnata prije nego što bi im rekao da se njegovoj obitelji prijeti nasiljem te da od žrtava želi posuditi novac kako bi pomogao roditeljima.
Svaki od koraka dobro je planiran i pažljivo tempiran, što znači da se uzorak ponašanja može uočiti u nekoliko vrsta prijevara. Ovo su neke od taktika koje je koristio Leviev:
- kreativan profil na društvenoj mreži, obično uz naglašenu financijsku sigurnost
- naglo 'napredovanje' u odnosu - izljevi pažnje i osjećaja upareni s proglašavanjem njega i žrtve 'parom' i razgovorom o potencijalnoj zajedničkoj budućnosti
- izmišljanje 'hitne situacije' koja se može riješiti novcem - poslovne, medicinske ili kriminalne, poput nepravednog hapšenja u stranoj zemlji
- eskalacija financijskih prohtjeva, traženje veće količine novca, broja kreditne kartice ili čak dizanja kredita
- prijetnje, zlostavljanje ili nagovaranje žrtve u slučaju odbijanja zahtjeva.
Zašto žrtve šalju novac?
Promatrači koji nisu izravno uvučeni u prijevaru vrlo lako mogu zaključiti da im se takav scenarij nikad ne bi mogao dogoditi, no nipošto ne smijemo podcijeniti vještinu prevaranta, odnosno njegove ili njezine moći uvjeravanja i manipulacije - pronalaženja slabosti ili ranjivosti koju mogu nemilosrdno eksploatirati, piše The Next Web.
Stručnjaci su tijekom istraživanja, koje je obuhvaćalo žrtve i 'obične' ljude, prepoznali nekoliko ključnih osobina osoba koje su nasjele na trikove zavodnika prevaranata. Žrtve koje su pretrpjele najviše štete one su koje vjeruju u romantičnu stranu života, odnosno 'pravu ljubav'.
Velik broj žrtava ovakvih prijevara obično je pretrpio velik emotivni brodolom, poput gubitka dugogodišnjeg partnera, ili naglu životnu promjenu, poput odlaska djeteta od kuće. U velikom broju slučajeva jedan pogrešan potez desno na Twitteru ili odgovor na prijateljsku poruku zauvijek im je promijenio život.
Drugim riječima, ranjivost na prijevaru ove vrste nije konstanta, već se mijenja iz mjeseca u mjesec ili u nekim slučajevima - iz dana u dan. Hrpa žrtava ne bi dozvolila prijevaru da nisu primile poruku u za njih presudnom trenu. Prevaranti zaobilaze ovaj problem kontaktiranjem s velikim brojem potencijalnih žrtava - jedna ili dvije će odgovoriti i to je sve što im je potrebno.
Pritom koriste metode koje su inače usko povezane s nasiljem u kući - zabranu komunikacije s prijateljima i rodbinom, bombardiranje porukama, monopolizaciju pažnje ili verbalno zlostavljanje koje nastoji smanjiti žrtvino samopouzdanje. Sve ove taktike smišljene su kako bi je spriječile da razumno sagleda situaciju ili da potraži pomoć.
Pažljiva manipulacija
Nijedna se žrtva ne probudi i zaključi: 'Dat ću sav novac nekom strancu.' Situacija u kojoj se žrtvu dovede do te točke rezultat je dugotrajnog procesa groominga. Prevaranti koji su dobili njezino povjerenje obično će stvoriti naoko realne kontakte i bankovna izvješća kako bi opravdali zahtjeve za novcem. Zahtjeve će također proglasiti važnima i tajnovitima, smanjivši mogućnost prevarenih da potraže pomoć.
Žrtve ovakve prijevare pate od niza negativnih emocija, poput srama i društvene stigmatizacije - obično ih se krivi i smatra odgovornima za njihove financijske brodolome, što opet znači da će te osobe nerado odlučiti prijaviti ovakve zločine.
Kako se osigurati protiv ovakvih prijevara?
Online spojevi problematični su zato što nikad ne možete biti sigurni je li osoba s druge strane iskrena. Stručnjaci za suzbijanje ovakvih prijevara predlažu da se osobe trebaju susresti uživo čim budu spremne za to te da nikad ne daju novac nekome koga nisu upoznale uživo. Odvažni prevaranti se pak ne boje susreta uživo te često proizvode persone koje se podudaraju s osobnostima na digitalnom profilu. Stoga će dovoljno posvećen prevarant prenijeti laži s interneta u stvarni svijet. Provjera profila osobe i pretraga interneta za postojećim slikama njegovog ili njezinog profila ne znače uspjeh u otkrivanju skrivenih namjera.
U konačnici, ovakve vrste prijevara skoro su uvijek vezane uz novac. Upravo zato razmislite o motivima i tražite financijsku pomoć te nikad ne šaljite novac koji niste spremni izgubiti.