Tranzicija prema čistoj i obnovljivoj budućnosti s fokusom na vodik kao ključni element dekarbonizacije energetike glavna je tema znanstvenog kolegija 'Energetska tranzicija: sadašnjost i budućnost vodika', održanog na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Cilj skupa bio je približiti ulogu vodika široj javnosti, odgovoriti na ključna pitanja o njegovoj budućnosti, ojačati suradnju među vodećim hrvatskim istraživačkim institucijama te prenijeti istraživačka znanja u industriju i poslovni svijet, a ujedno odgovoriti na pitanje: je li vodik mit ili hit, priopćili su s FER-a
Dekan FER-a prof. dr. sc. Vedran Bilas pozdravio je okupljene i zahvalio je Institutu Ruđer Bošković, Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (FKIT) i Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB) na sudjelovanju i suorganizaciji znanstvenog kolokvija.
'Serijom znanstvenih kolokvija potičemo međuinstitucionalnu suradnju i izvrsnost u istraživanju sastavnica zagrebačkog sveučilišta, a industriji i široj javnosti nastojimo predstaviti istraživanja koja se provode u Hrvatskoj. Ta izvrsna istraživanja moraju uvijek gledati u budućnost, ali i biti primjenjiva i razvijana u suradnji s industrijom kako bi ih lakše transferirali u industriju i unaprijedili poslovno okruženje u Hrvatskoj', poručio je Bilas.
vezane vijesti
Prodekan za istraživanje i inovacije na FER-u izv. prof. dr. sc. Tomislav Capuder istaknuo je da vodik ima potencijal postati ključni element u zelenoj energetskoj tranziciji, no njegova uloga još uvijek nije potpuno definirana. Objasnio je da je zeleni vodik, dobiven elektrolizom vode uz korištenje obnovljivih izvora, najpoželjniji i jedini dugoročno održiv oblik.
'Trenutačno, s nedovoljno visokim postotkom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji, uloga vodika kao održivog rješenja još nije u potpunosti iskorištena. Međutim, s porastom udjela obnovljivih izvora, vodik bi mogao postati ključni alat za pohranu i transport energije, kao i za dekarbonizaciju industrije i prometa', naglasio je Capuder te dodao da su istraživanja i razvoj vodikovih tehnologija izuzetno važni za zadržavanje europskog vodstva u ovom sektoru te za ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije. Istaknuo je i da Hrvatska već godinama provodi niz relevantnih istraživanja u području vodikovih tehnologija.
Donošenje EU strategije za vodik označilo je ključni korak u definiranju europskog puta prema dekarbonizaciji, pri čemu FSB prednjači u istraživanjima vodikovih tehnologija u Hrvatskoj. Na pitanje je li vodik mit ili hit, u svom predavanju odgovor je ponudila izvanredna profesorica s FSB-a Ankica Kovač.
'Vodik ima široku primjenu te se može koristiti u proizvodnji električne, toplinske, pa čak i rashladne energije. Pogodan je za primjenu u industriji, transportu, kućanstvu, općoj energetici, te za uravnoteženje elektroenergetskoga sustava. Danas vodik zapravo nitko ne odbacuje te pitanje više nije ima li vodik ulogu u energetskoj tranziciji i ostvarenju energetske neovisnosti nego je pitanje kako se i na koji način potencijal vodika može ostvariti, proširiti i iskoristiti u postizanju klimatskih ciljeva', poručila je Kovač.
Predavanja su održali dr. sc. Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Nenad Bolf i dr. Srečko Herceg s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, a osvrnuli su se na teme kao što su razina tehnološkog razvoja, troškovi i cijene vodika, te trenutak kada će vodik preuzeti svoju ulogu u dekarboniziranom energetskom sektoru. Uz to, analizirali su i tranziciju prema vodikovoj energetici i primjene vodika u različitim industrijama.
