U Velikoj Britaniji ona je 2005. vrijedila oko 750 milijuna funti; do 2010. narasla je na 2,3 milijarde, a do 2015. mogla bi dostići 3,6 milijardi.

Međutim, britanski su stručnjaci u srijedu upozorili da bi u ovo tržište trebalo uvesti mnogo više reda jer je sve više nekvalificiranih ljudi i neodgovornih kompanija kojima je profit važniji od klijenata.

Osim toga postoji cijeli niz kozmetičkih zahvata poput ubrizgavanja kožnih filera za ravnanje bora koje doslovno svatko može dati svakome. Dobar dio njih proizvodi se u Kini i drugim zemljama u kojima standardi kontrole nisu uvijek na najvišoj razini, a mogu se nabaviti i preko interneta. Upravo nekirurške procedure posljednjih godina doživljavaju najveći procvat.

Na temelju istraživanja koje je naručilo britansko ministarstvo zdravlja stručnjaci su donijeli cijeli niz preporuka koje bi trebale zaštititi građane. Britansko medicinsko savjetodavno tijelo ističe da se zahvati koji mogu imati opasne nuspojave tretiraju gotovo jednako ležerno kao odlasci kod frizera.

U svijetu je zabilježeno mnogo slučajeva kozmetičkih zahvata koji su završili ozbiljnim nuspojavama. Primjerice, manekenka Brandi Glanville podvrgnula se laserskom tretmanu diskoloracije kože od kojeg je dobila opekline na rukama i licu.

Poznat je i slučaj Sarah Payne, menadžerice britanske klinike za uljepšavanje, koja je morala obaviti operacije kako bi izvadila kvržice koje su joj se raširile po licu nakon što se i sama podvrgnula tretmanu filerom.

Jedno novo istraživanje pokazalo je da botoks čak može izazvati depresiju jer 'zaleđuje' mišiće lica pa onemogućuje smijeh. Pokretanje mišića za smijanje važno je za opće raspoloženje jer šalje poruku mozgu da je riječ o sretnom događaju.

Britanski je panel stoga predložio niz mjera koje bi trebale osigurati sigurnije tretmane:

Da se fileri izdaju isključivo na recept
Da svaka osoba koja ubrizgava filere ili botoks ima službene kvalifikacije
Da se uspostavi registar svih ljudi koji rade kozmetičke intervencije
Da se zabrane posebne marketinške ponude za operacije
Da kozmetički kirurzi moraju dobiti službene potvrde o kvalifikacijama
Da se napravi registar osoba koje su povećavale grudi kako bi se mogle pratiti
Da procedure odobravaju kirurzi, a ne trgovci
Da se uspostavi obavezno osiguranje u slučaju problema
Da se uspostavi fond za slučaj da kozmetičke kompanije propadnu

Diplome se dobivaju nakon trodnevnog kursa!

Dr. Željko Glavaš voditelj kozmetičke poliklinike Medicus 2000 u Zagrebu ne vjeruje da bi se zakonima uistinu mogao uvesti red u tržište, osobito ne u Hrvatskoj.

'To je gotovo nemoguće regulirati', rekao je dr. Glavaš i pojasnio: 'Danas se kozmetički tretmani nude posvuda i u zubarskim ordinacijama i u raznim salonima. Kod nas je uglavnom sve stvar profita. Malo je ljudi koji to odgovorno rade. Glavni promotori takve neodgovornosti su kozmetičke tvrtke. Firme koje proizvode filere nije briga tko će ih davati - kirurg, dermatolog, zubar ili netko drugi. One organiziraju tečajeve od tri dana podijele im diplome i po njima polaznici postaju kvalificirani za tretmane.'

Ističe da je tržište već toliko prošireno, osobito nekirurškim zahvatima, da ga je gotovo nemoguće regulirati.

'Oko 75 posto tretmana otpada na nekirurške zahvate. Nitko ne voli operacije. U Hrvatskoj se uglavnom daju privremeni fileri, a ne trajni. Problemi s njima uglavnom su manje opasni, no oni se višekratno daju pa su unosniji. Nerijetko se nabavljaju proizvodi koji uopće nemaju predstavništva u Hrvatskoj što znači da se švercaju. Uvijek postoji crno tržište. To bi trebalo ozbiljnije kontrolirati. Tretmani filerima koštaju od 1.700 do 3.500 kuna, no cijena često ovisi o tome jesu li sredstva nabavljena legalno ili ilegalno. To je veliki biznis i dobar dio se prodaje i nabavlja na crno kao i cigarete', objasnio je dr. Glavaš.