Jedinstvenu konferenciju organizirala je Jadranska aero-svemirska asocijacija (Adriatic Aerospace Association - A3) u suradnji s Institutom Ruđer Bošković (IRB) i Sveučilištem u Zadru, pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Među gostima bili su i veleposlanici Izraela i Crne Gore te crnogorska ministrica znanosti.

Komercijalizacija svemira još je uvijek u ranoj fazi razvoja i Hrvatska ima priliku pridružiti se projektu i sudjelovati kao aktivni sudionik, rečeno je na konferenciji. A da bi se to postiglo, treba definirati strategiju razvoja koja uključuje partnerstvo znanosti i tehnologije te aktivnosti na području svemirske medicine, prava i turizma.

'Male zemlje u svemirskoj eri'

Uz domaće aero-svemirske stručnjake konferencija je okupila i direktore svemirskih agencija, udruženja aero-svemirskih tvrtki kao i znanstvenike razvojnih i istraživačkih institucija. Predavanja su, između ostalih, održali jedan od osnivača Europske svemirske agencije prof. dr. sc. Heinz Stoewer te dr. sc. Carsten Scharlemann iz Aerospace Engineeringa i dr. sc. Andreas Geisler iz FFG Aeronautics and Space Agency. Na konferenciji je održana i panel diskusija na temu 'Male zemlje u svemirskoj eri'.

'Cilj konferencije je poticanje i jačanje regionalne suradnje u istraživanju i razvoju svemirskih znanosti i tehnologija. Ona bi trebala poticati uspostavljanje kontakata za razvoj planova o suradnji na području satelitskih tehnologija, raketnog pogona i raketnog inženjeringa', rekao je dr. sc. Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije.

Izazovi hadronske terapije

Crnogorska ministrica znanosti, fizičarka Sanja Damjanović govorila je o mogućnostima koje nudi Međunarodni institut za održive tehnologije jugoistočne Europe (SEEIIST). Riječ je o regionalnom projektu koji je predložio prof. Herwig Schopper, bivši generalni direktor CERN-a i pokretač međunarodnog projekta SESAME u Jordanu.

Projekt se bavi hadronskom terapijom i biomedicinskim istraživanjem protona i teških iona, a planira se i otvaranje centra za terapiju hadronom, rekla je ova stručnjakinja koja je doktorirala u Heidelbergu i potom u CERN-u u Ženevi i na GSI-FAIR-u u Darmstadtu radila na istraživanjima u području visokoenergetske nuklearne fizike.

Europa je odigrala veliku ulogu u razvoju hadronske terapije, koja je se pokazala daleko boljom i efikasnijom u liječenju mnogih tumora, objasnila je Damjanović. Štoviše, postotak izlječenja ovom metodom penje se do 90 posto.

Siva zona u jugoistočnoj Europi

Brojni centri širom Europe već nude protonsku terapiju, a postoje i četiri ustanove koje nude protonsko i naprednije liječenje ugljikovim ionima. No, još uvijek ne postoji takva ustanova u jugoistočnoj Europi usprkos sve većem broju dijagnosticiranih tumora. Na karti Europe tu je ucrtana jedna velika siva zona.

Dakle, zemljama jugoistočne Europe otvara se jedinstvena prilika da se uključe u hadronsku terapiju. A to će se najlakše ostvariti udruživanjem snaga i izborom mjesta u kojem bi se izgradio centar za liječenje oboljelih od tumora. Zajedničkim ulaganjem iz europskih fondova i financijskom podrškom zainteresiranih zemalja, izgradnja centra za liječenje tumora trebala bi započeti 2023. godine, a prvi pacijenti trebali bi biti primljeni već 2028., najavila je Damjanović.