Teleskop James Webb donosi novu, fascinantnu snimku Sombrero galaksije koja je ovoga puta promatrana u srednjem infracrvenom spektru. Najnovija slika otkriva detalje koje dosadašnji teleskopi nisu mogli uočiti – neravnomjerni vanjski prsten prepun nakupina prašine.

Sombrero galaksija (Messier 104 ili NGC 4594), udaljena je oko 31 milijun svjetlosnih godina od Zemlje i nalazi se u zviježđu Djevice. Galaksija u vidljivom svjetlu podsjeća na tradicionalni šešir sombrero – široki obod i ispupčeni centar. Međutim, JWST-ov instrument MIRI (Mid-Infrared Instrument) otkriva nešto sasvim drugačije. Umjesto prepoznatljive siluete, infracrvene slike prikazuju prašnjavi prsten koji okružuje jezgru galaksije gdje se krije supermasivna crna rupa, piše Space.

Masivna, ali neaktivna

Sombrero je najmasivnija spiralna galaksija unutar 100 milijuna svjetlosnih godina, s ukupnom masom zvijezda od 260 milijardi Sunčevih masa, što je pet puta više od mase zvijezda u Mliječnoj stazi. No, unatoč svojoj veličini, Sombrero ima iznenađujuće nizak tempo stvaranja zvijezda – oko 0,5 Sunčevih masa godišnje, što je četiri puta manje od Mliječne staze.

Prašnjavi prsten galaksije bogat je poliaromatskim ugljikovodicima (PAH), velikim molekulama koje se često nalaze u regijama gdje se rađaju zvijezde. Zahvaljujući MIRI-ju, istraživači su otkrili oblake prašine koji izoliraju plin, držeći ga dovoljno hladnim za gravitacijski kolaps potreban za nastanak zvijezda.

Zvijezde stvaraju prašinu kada umru, a ta se prašina često grupira oko područja gdje nastaju nove zvijezde. Međutim, Sombrero više nema dovoljno molekularnog vodika, ključnog za stvaranje novih zvijezda. Znanstvenici pretpostavljaju da je tijekom ogromnog događaja stvaranja zvijezda prije nekoliko milijardi godina većina tog plina potrošena.

Usamljena galaksija i tiha crna rupa

Iako leži u smjeru klastera galaksija Djevica, Sombrero nije njegov član. Nalazi se u relativno praznom dijelu svemira, što znači da nije imala značajne interakcije s drugim galaksijama u nedavnoj prošlosti. Takve interakcije obično potiču crne rupe da konzumiraju okolni materijal i emitiraju moćne mlazove energije.

No, Sombrero se čini mirnim – njezina centralna crna rupa mase oko milijardu Sunčevih masa danas je toliko neaktivna da emitira mlazove dugačke svega nekoliko svjetlosnih godina. Ipak, ostaci prošlih aktivnosti vidljivi su u golemim lobovima radio valova, koji se protežu na 30.000 svjetlosnih godina.

Sombrero je nekoć bio mnogo aktivniji. Znanstvenici vjeruju da je veliki oblaci međugalaktičkog plina mogli pasti na galaksiju, potičući njezinu aktivnu jezgru i stvaranje zvijezda. No, danas se Sombrero nalazi u mirnijem razdoblju svog postojanja – usamljena, daleko od sudara i interakcija koje oblikuju mnoge druge galaksije.