Svejedno je stiže li pošiljka iz bližeg susjedstva, Europske unije ili Kine, od novca ćete se morati oprostiti. Kako piše Mob.hr, to znači kako ćete za pošiljke iz EU plaćati poštarinu dva puta.

Evo kako je Hrvatska pošta pokušala na svojim web stranicama opravdati naplaćivanje pošiljki koje preuzimate u njihovim uredima:

Zbog sve većeg broja kupnji u inozemnim internetskim trgovinama bilježimo rast prometa 'malih paketa' te želimo upoznati korisnike s načinima naplate uručenja malog paketa.

U međunarodnom poštanskom prometu, u okviru dostave pismovnih pošiljki do dva kilograma težine postoji i usluga koja se zove 'small package', odnosno 'mali paket'. Za 'male pakete' je poštarina u polazištu niža od ostalih pismovnih pošiljaka i stoga se trgovci/pošiljatelji češće odlučuju za tu vrstu pošiljaka. Hrvatska pošta pak nema utjecaja koju će vrstu pošiljke trgovac/pošiljatelj odabrati.

420633,412699,387665,358657
Ukoliko je pošiljatelj iz inozemstva, bez obzira šalje li robu iz zemalja EU ili ostalih zemalja u svijetu, odabrao vrstu pismovne pošiljke 'small package', a što je vidljivo s oznake na adresnoj strani pošiljke Hrvatska pošta prilikom uručenja takve pošiljke od primatelja naplaćuje 4,50 kune.

Sukladno važećem cjeniku isti iznos od 4,50 kune za uslugu uručenja Hrvatska pošta naplaćuje bilo pri uručenju na adresi primatelja ili prilikom uručenja 'malog paketa' u poštanskom uredu. Na ovaj se način izjednačila naplata uručenja malih paketa kako onih uručenih na adresi primatelja tako i onih koji se uručuju u poštanskim uredima uz predočenje obavijesti o prispijeću.

Razumijemo kako Hrvatskoj pošti nije lako. Brojni izvori prihoda na koje su se tradicionalno oslanjali presušili su nakon što ih je dolazak interneta učinio izlišnim, a pretvaranje poštanskih ureda u štandove za kirvaj nije, čini se, posve polučio željeni učinak. Donekle razumijemo i to što naplaćuju dostavu paketa na kućnu adresu. Održavanje mreže poštanskih ureda i plaće poštara sigurno traže nemala izdvajanja.

No, tražiti novac za preuzimanje internetom naručenog paketa u poštanskom uredu, to je već bezobrazno. Pogotovo ako smo poštarinu već platili prilikom narudžbe. Čast iznimkama, ali poštari su i ovako prečesto skloni ostaviti obavijest u poštanskom sandučiću umjesto provjeriti je li primatelj doista kod kuće. Očekujemo kako će s uvođenjem naplaćivanja i po preuzimanju u poštanskim uredima to postati neslužbena, ali redovna praksa.

Povećanje broja narudžbi iz inozemstva zateklo je Hrvatsku poštu nespremnom? To je žalosno jer se upravo to očekivalo (i glasno najavljivalo) nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Nije trebalo biti (pre)skupo plaćen analitičar iz inozemne konzultantske kuće ili imati kristalnu kuglu kako bi se predvidilo takav razvoj događaja.

Do skoka prometa malim paketima došlo bi i značajno ranije da baš Hrvatska pošta nije bila jedna od glavnih kočnica bržem razvoju sektora domaće internetske trgovine, ali to je već druga priča.