POD LUPOM REGULATORA

Val jeftinog uvoza i obmana kupaca: Nazire li se kraj meteorskog uspona Temua?

10.11.2024 u 14:03

Bionic
Reading

Čini se da se brz rast temeljen na ultraniskim cijenama pokazao kao dugoročno neodrživ, a i na obzoru se pomaljaju teški crni oblaci koji najavljuju promjene u regulatornom okruženju na ključnim tržištima

Od pokretanja 2022. godine kineska e-trgovina Temu zabilježila je fantastičan rast.

U prvom tromjesečju ove godine imali su više od 167 milijuna mjesečno aktivnih korisnika (od toga barem 45 milijuna u Europi), što je za 614 posto više nego u isto vrijeme prije godinu dana. Do kraja 2023. godine zaprimili su 412,3 milijuna narudžbi, uz prosječnu vrijednost narudžbe od 38,9 američkih dolara.

Bruto obujam robe - mjera za ukupnu vrijednost dobara prodanih tijekom određenog razdoblja – u prvih je šest mjeseci ove godine dosegnula razinu od 20 milijardi dolara, čime je nadmašila 18 milijardi američkih dolara ostvarenih tijekom cijele 2023.

Procjenjuje se da bi prodaja Temua do kraja 2024. mogla iznositi 54 milijardi dolara. Njihova je aplikacija u trgovinama App Store i Google Play u 2023. bila preuzeta 344,01 milijun puta. Iako je mjesečni broj preuzimanja u padu, u rujnu ove godine ostvareno je 47,21 milijun preuzimanja.

Korisnici su prošle godine u Temuovoj aplikaciji provodili prosječno 18 minuta, skoro dvostruko više nego u Amazonovoj.

Cijene koje nemaju veze s mozgom

Ali čini se da se toj priči o uspjehu nazire kraj.

Iako je tijekom drugog ovogodišnjeg kvartala ostvarila porast prihoda za 86 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 13,7 milijardi dolara, Temuova matična tvrtka PDD Holdings podbacila je u odnosu na očekivanja. Zbog toga – i crnih oblaka koji se valjaju na obzoru – izgubila je oko četvrtine tržišne vrijednosti poslije objave poslovnih rezultata.

Čini se da se brz rast temeljen na ultraniskim cijenama pokazao kao dugoročno neodrživ. Agresivni marketing digao je operativne troškove za blizu 50 posto, a opći i administrativni troškovi su se utrostručili. Ipak, promjene regulativnog okruženja u Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama vjerojatno su trenutno najveća prijetnja.

'Vjerujem da je Temu stvorio glavobolje mnogim domaćim trgovcima koji prodaju sličnu robu jer se praktički radi o nelojalnoj konkurenciji koja može ponuditi robu po cijenama koje nemaju veze s mozgom, odnosno ponekad i ispod proizvodne cijene', rekao je tportalu Marcel Majsan, predsjednik udruge eCommerce Hrvatska.

To je bilo moguće, dodao je, vjerojatno zato što ih kineska vlada subvencionira. Ali također su vjerojatno računali na poslovanje s gubitkom pri ulasku na novo tržište.

Kao i svaki veći igrač koji je preoteo dio kolača lokalnim trgovcima, Temu je utjecao na rast popularnosti online prodaje i plaćanje karticama.

Stoga Majsan smatra da se utjecaj kineske trgovine ne može gledati kao isključivo negativan.

No njihove cijene neće ostati zauvijek tako niske, naročito ako im Europska unija uvede strože carine.

'Preporučio bih svim lokalnim trgovcima da izgrade neku diferencijaciju i guraju svoje prednosti jer kupci generalno više cijene lokalnu podršku, što će još više doći do izražaja kada cijene na Temuu i sličnim platformama porastu', poručio je Majsan.

Promjene

Europska unija trenutno ne carini pakete iz država koje nisu njene članice ako je njihova vrijednost manja od 150 eura. Tijekom 2023. u Uniju je ušlo dvije milijarde takvih paketa.

Europska komisija u srpnju ove godine izašla je s prijedlogom izmjene zakona kojim bi to ograničenje od 150 eura bilo ukinuto. S obzirom na ogroman uvoz koji prolazi ispod radara carinika, očekuje se da će zakonske izmjene biti usvojene po ubrzanom postupku.

No to nije problem koji je jednostavno riješiti. Naime povećanje carina značilo bi povećanje cijena za lokalne kupce ne samo Temua, već potencijalno i drugih trgovaca. Ipak, čini se da su u Komisiji spremni prihvatiti taj rizik.

Manje očiti trikovi

Temu je do 21. listopada morao Europskoj komisiji poslati odgovor na upite o usklađenosti sa Zakonom o digitalnim uslugama. Komisija je zatražila detaljne informacije o tome kako se bore protiv prodaje ilegalnih proizvoda te mjerama za zaštitu zdravlja i dobrobiti potrošača.

Pritisak na Starom kontinentu raste i na drugim područjima. Potrošačke organizacije iz 17 država Unije prijavile su Temu Europskoj komisiji. Propituje se sigurnost proizvoda, štetnost za zdravlje, pa čak i prodajni lanac u smislu prodaje ilegalnih proizvoda.

Strelovit uspon Temua obično se pripisuje kombinaciji iznimno niskih cijena, agresivne reklame, niskih troškova proizvodnje i jeftinih imitacija popularnih proizvoda, kao i bizarnim ponudama, poput uređaja za bežično listanje stranica na Kindleu ili onog koji umjesto vas bira brojeve za razne lutrije diljem svijeta.

Ali europski regulatori sumnjaju da su u igri i manje očiti trikovi.

'Istraga će također ispitati potiče li dizajn Temuove trgovine ovisnost i time ugrožava mentalno zdravlje korisnika.

Naime Temu je jedna od rijetkih e-trgovina koja spaja iskustvo online trgovine s igrama na sreću', istaknula je zastupnica u Europskom parlamentu i članica njegova Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Biljana Borzan.

Ranije je pojasnila da su dječje igračke proizvodi koji se najčešće prijavljuju zbog potencijalnih zdravstvenih rizika.

Aktivnija uloga za Europsku komisiju

Prema njezinoj procjeni, Temu u Uniji koristi sigurno više od deset posto stanovništva, odnosno oko 45 milijuna ljudi. Za takve platforme online europski Zakon o jedinstvenom tržištu predviđa kazne u iznosu do šest posto godišnjeg prometa.

'Kazne su uistinu jako velike kako bi se primoralo platforme koje koristi više od 10 posto stanovništva Unije na brzo i efikasno skidanje štetnih sadržaja. Iskustvo je pokazalo da uz manje kazne tržišni igrači samo plate globu i nastave zgrtati profit', naglasila je Borzan.

Uvjerena je da bi Europska komisija trebala imati veću ulogu u borbi za prava potrošača tako što bi se sporila u njihovo ime, a kad se naplati, odštetu isplati građanima.

'To bi jako puno značilo našim građanima jer nacionalne institucije ne čine dovoljno kako bi se zaštitila njihova prava. U Hrvatskoj više od 85 posto građana smatra da tržišne inspekcije ne rade dobro svoj posao. Državna tijela za potrošače ne daju jasne odgovore na upite, a proces da se potrošač naplati za povrijeđena prava je skup i dugotrajan pa se rijetko tko upušta u njega', upozorava Borzan.