'Moramo poticati zdrave navike među ljudima i rasteretiti ionako opterećen zdravstveni sustav u kojem nedostaje radnika', govori nam stručnjak za trendove u zdravlju i medicini Joe-Max Wakim, zamjenik direktora za zdravstvo u Institutu za studije budućnosti u Kopenhagenu. Upravo više od 40 futurologa iz tog instituta suočava ljude, tvrtke i industrije s pitanjem: Kakav će biti svijet za pet ili deset godina, kakva će biti njihova uloga i žele li biti ključni dionici u društvu?
Joe-Max Wakim bavi se digitalnom zdravstvenom strategijom već više od 20 godina, a fascinira ga, kaže nam, to koliko tehnologija može utjecati i biti značajna za budućnost zdravlja. Tu temu želi približiti i na ovogodišnjoj konferenciji Future Tense, a koja će se u organizaciji agencije Komunikacijski laboratorij održati 10. i 11. svibnja u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Uoči konferencije s Wakimom smo u sjedištu Instituta za studije budućnosti u Kopenhagenu razgovarali o izazovima u zdravstvu i potencijalu tehnologije, pogotovo umjetne inteligencije, da ga unaprijedi.
vezane vijesti
'Još uvijek imamo brojne nezarazne bolesti uzrokovane nebrigom o zdravlju i one su velik problem u mnogim zemljama. Države bi trebale više ulagati u očuvanje zdravlja ljudi. Trenutno 70 posto našeg zdravlja čini naša briga o njemu, a ne zdravstveni sustav. Ako želite ostati zdravi – važno je kako živite, što jedete, što radite na dnevnoj bazi.
Dakle zdrave navike su najveći izazov jer bismo, da je suprotno, lako mogli rasteretiti opterećeni zdravstveni sustav u kojem nedostaje doktora i medicinskih sestara', govori nam Wakim, dodajući da je ljudi sve više, stanovništvo je sve starije, a nedostatak medicinskog osoblja velik je problem u cijelom svijetu.
'Tehnologija može pomoći liječnicima i medicinskim sestrama, ubrzati stvari, biti preciznija kad je njihova koncentracija slabija nakon dugih smjena i puno sati teškog rada. Mogli bismo uskoro svjedočiti i virtualnim klinikama, u čemu će još izraženija biti uloga umjetne inteligencije, jer ona u kratko vrijeme može obaviti pretragu velikog broja pacijenata i brže identificirati bolesti', ističe Wakim.
Istovremeno napominje važnost pametnih uređaja i medija, kao i politike i obrazovnog sustava koji bi nas trebao učiti kako živjeti zdravo već od malih nogu, od škole. 'Moja kći ima 12 godina i došla je neki dan kući nakon tečaja o prehrani koji provodi škola. Otvorila je hladnjak i pokazala mi što sve ne smijemo, a što smijemo jesti. Znao sam i ja sve to, ali možda sam i nesvjesno zatomio. No tad sam shvatio koliko je važno da se po tom pitanju educiramo od malih nogu', ističe Wakim.
No upozorava i da se na primjeru pandemije pokazalo koliko su zdrave navike problem. 'U pandemiji smo redovito prali ruke, što bismo i inače trebali, no kad se situacija smirila, vratili smo se starim i nezdravim navikama', rekao je Wakim.
Od tone papira do elektroničkih zdravstvenih kartona
Pandemija je strahovito ubrzala stvari, a s njome i primjenu tehnologije u zdravstvu i razvoj rješenja. Još prije nekoliko desetaka godina svi naši nalazi bili su spremljeni među 'tonama papira', a danas imamo elektroničke zdravstvene kartone kojima doktor može pristupiti bilo gdje.
'To znači da sada možemo brže, preciznije i 'inteligentnije' analizirati i pretraživati podatke. Danas postoji i takozvano telezdravstvo, zahvaljujući kojem medicinsko osoblje može na daljinu komunicirati s pacijentom, obaviti pretragu i pozvati ga da dođe u bolnicu ako je riječ o zbilja nečemu hitnom', ustvrdio je.
Smatra stoga da je ključno poticati zdrav život, navike i ponašanje među ljudima, o čemu vrlo često govore i u samom Institutu za studije budućnosti ne bi li inspirirali lokalnu zajednicu.
'Moramo poticati zdrave navike među ljudima', istaknuo je Wakim. 'Svaka zajednica mora znati vrijednost zdravlja. Biti i ostati zdrav jednako je važno kao i imati dobar zdravstveni sustav', zaključio je u razgovoru za tportal.
