U sklopu festivalske tribine pod nazivom 'Budućnost hrvatskog obrazovnog sustava' akademici Nikola Kallay i Vladimir Paar, kao sudionici projekta izrade NOK-a, istaknuli su da je dokument koji je nametnulo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa bitno različit od onoga što je struka predlagala te da bi sigurno imao dugoročne štetne posljedice za budućnost Hrvatske.

Akademik Paar podsjetio je da je predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) 4. studenog 2010. donijelo Zaključak prema kojem NOK u objavljenom obliku nije prihvatljiv, nije u skladu s preporukama Akademije o cjelovitom pristupu reformi školstva, kao ni s predloženim dokumentima Europske unije, pa na temelju njega nije moguće započeti sustavnu preobrazbu obrazovanja.

Paar: Žele me ušutkati insinuacijama

Akademik Paar je u razgovoru za tportal odbacio tvrdnje koje su se neslužbeno mogle čuti u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a prema kojima se NOK-u protive određene 'interesne skupine'.

'Ako netko u Ministarstvu misli da je HAZU-ovo suprotstavljanje NOK-u motivirano brigom za vlastite udžbenike, a ne za kvalitetu hrvatskog školstva, trebao bi si postaviti jednostavno pitanje: u Odboru koji je odbacio NOK je dvadesetak članova HAZU, a samo dvojica od njih su autori udžbenika. Također, od dvadesetak članova predsjedništva HAZU koji su donijeli zaključak o neprihvatljivosti NOK-a, nijedan nije autor udžbenika. Zaista začuđujuća logika autora ove insinuacije nad kojom se treba zamisliti', rekao je akademik Paar.

'Što se pak mene tiče, ja se već nekoliko desetljeća uporno zalažem za poboljšanje kvalitete hrvatskog školstva koristeći svoja neposredna iskustva tijekom brojnih boravaka na inozemnim institucijama. Iz osjećaja odgovornosti napisao sam i u časopisima objavio veliki broj članaka o obrazovanju u funkciji znanstveno-tehnološkog razvoja gospodarstva i društva, za što nisam bio plaćen, i upozoravao na taj prioritetni društveni problem o kojemu ovisi budućnost naše domovine. Intenzivno sam se bavio popularizacijom znanosti i pisao udžbenike iz fizike koja je važna za znanstveno-tehnološki razvoj i onda kada se za to nije gotovo ništa plaćalo, kao i kada se plaćalo. No desetljećima sam zbog toga često imao neugodnosti, izlagan sam uvredama i insinuacijama. Zadnjih godina u službenom dokumentu Ministarstva stavljen sam na popis onih koji su glasovali za NOK, dok je prava istina da sam glasovao protiv, pa čak i podnio neopozivu ostavku u Vijeću za kurikulum. Optuživan sam da sam od Ministarstva primio velike honorare, a kada sam zatražio da se objavi tko je i koliko honorara dobio, odgovora nije bilo. Nešto zaista nije u redu ni s logikom insinuacije da kritikom NOK-a štitim svoje interese kao autor udžbenika. Pa zar nije svakome jasno da suprotstavljanjem moćnom ministarstvu, motiviran brigom za razvoj Hrvatske, ugrožavam svoje udžbenike? Da sam sebično mislio o svojim udžbenicima, sada bih aplaudirao kvaliteti NOK-a ili mudro šutio praveći se da ništa ne razumijem. Zar to nije jasno?' pita se akademik Paar. Dodao je da mu se ponekad čini da netko u Europi želi da Hrvati budu neobrazovani kako bi mogli biti jeftina radna snaga.

NOK je korak unazad

U svom izlaganju u Sinju Paar je istaknuo dva glavna razloga zbog kojih smatra da je NOK neprihvatljiv. Prvo, on je usmjeren protiv temeljnih znanja čime su direktno ugroženi znanstveno-tehnološki i gospodarski razvoj Hrvatske (primjerice, udar na temeljna znanja iz fizike, kemije i biologije imao bi velike posljedice na tehničke, medicinske, biotehničke i druge struke) te cjeloživotno obrazovanje (za koje su važna temeljna znanja iz prirodno-matematičkih i društvenih znanosti). Drugo, NOK se udaljava od okvira kurikuluma srednjoeuropskih zemalja i izvrsnih rješenja koja oni sadrže (Austrija, Slovenija, Mađarska, Bavarska). Hrvatska ne smije ići ispod razine obrazovanja srednjoeuropskih zemalja i ne smije nasjesti nekim mišljenjima iz inozemstva da nama ne treba takva razina obrazovanja jer će budući životni standard hrvatskih građana u znatnoj mjeri ovisiti o kvaliteti obrazovanja. Stoga hitno treba otvoriti raspravu o razvoju obrazovanja na temelju stručnih i znanstvenih argumenata, a bez korištenja političkih pritisaka i insinuacija, objasnio je Paar.

Akademici i članovi Vijeća za NOK još su u 2010. u više navrata izrazili primjedbe na račun usvojenog dokumenta, među kojima ističu sljedeće:

NOK je nerazumljivo pisan;

On predstavlja korak unazad jer promovira zastarjele paradigme prema kojima učenici trebaju razvijati vještine kako bi znali rukovati novim tehnologijama, umjesto da razvijaju prirodoznanstvenu pismenost koja im jedina može omogućiti lako prilagođavanje brzim tehnološkim promjenama;

NOK je ograničavanjem na stjecanje vještina usmjeren na obrazovanje kadrova koji se neće moći ravnopravno uključiti u globalizirani svijet, nego će činiti jeftinu i slabo obrazovanu radnu snagu, što znači da će primitivizirana hrvatska mladež trpjeti tehnološki razvitak umjesto da u njemu kreativno i ravnopravno sudjeluje;

Dokument odgovornost za obrazovanje nastoji prebaciti na pedagoge (profesore s Pedagoške akademije), za što oni nisu kompetentni bez sudjelovanja nosilaca stručnih znanja (profesora sa stručnih fakulteta);

Ponavljajući prevladane obrasce NOK zaostaje ne samo za obrazovnim politikama uspješnih zemalja prije krize, koje danas teže novoj industrijalizaciji, nego i za obrazovnim politikama koje će činiti dio njihove strategije izlaska iz krize;

NOK predstavlja udar na temeljna znanja i suprotan je vitalnim interesima razvoja Hrvatske te dominantnim europskim i svjetskim trendovima;

Dokument otvara prostor za reduciranje kvalitete školske nastave iz temeljnih znanja.

Akademijin Odbor za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima zaključio je stoga u rujnu 2010. da NOK u tom obliku nije prihvatljiv, da na temelju njega nije moguće započeti sustavnu preobrazbu školstva te da je neprimjereno da se odluke o budućnosti obrazovanja donose na razini administracije u Ministarstvu. Odbor je predložio da se zbog značenja reforme za dugoročni razvitak hrvatskog društva hitno, na najvišoj razini, formira tijelo izravno odgovorno Saboru koje bi bilo nadležno za odobravanje i praćenje preobrazbe. No iz MZOŠ-a na ove primjedbe do danas nije stigao nikakav odgovor.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, na čijem je čelu Radovan Fuchs, nije se udostojalo odgovoriti na pitanja tportala i primjedbe HAZU-a o najvažnijem obrazovnom dokumentu u državi.