PARLAMETAR.HR

Želite li u stopu pratiti rade li saborski zastupnici svoj posao? Evo servisa koji to omogućuje!

20.09.2018 u 06:47

Bionic
Reading

Po uzoru na sličan projekt u Sloveniji, Lijepa Naša dobila je aplikaciju pomoću koje možemo puno lakše pratiti i procijeniti što to rade zastupnici kako bismo se mogli aktivnije uključiti u politiku

Parlametar.hr je web aplikacija koja organizira nepreglednu količinu dokumentacije što nastaje u Hrvatskom saboru i u nekoliko klikova nudi pregled procesa donošenja odluka i aktivnosti zastupnika koji nas predstavljaju.

Podatke vizualizira i predstavlja u obliku pojedinačnih samostalnih kartica koje je moguće dijeliti na društvenim mrežama ili ih ugraditi na druge mrežne stranice, primjerice u novinske članke.

Između ostalog, možete pogledati kako su prošla glasovanja za pojedine točke dnevnog reda, pročešljati popis zastupnika s raznim podacima (dob, obrazovanje, broj mandata, gdje su izabrani, koliko su često glasovali i postavili pitanja...), kao i upogoniti neki od dostupnih alata.

Jedan od alata, recimo, može vam pokazati kad su sve zastupnici SDP-a podigli ruke za neki prijedlog kad i zastupnici HDZ-a, dok drugi nudi mogućnost pretrage po tome tko najviše govori o određenim temama.

Parlametar.hr automatizira složene analize, a ima i napredni pretraživač koji omogućuje pregled saborskih rasprava i glasovanja. Profili pojedinih zastupnika i klubova mogu služiti i kao vodič za to kome na sljedećim izborima dati svoj glas.

Ideja stigla iz Slovenije

Ideja je potekla iz Ljubljane, glavnog grada Slovenije, u kojoj je 2016. pokrenut parlameter.si, o čemu je i tportal tada pisao. Iza tog projekta idejno, autorski i programerski stoji institut Danes je nov dan, koji digitalne tehnologije koristi u cilju aktivne političke participacije građana, transparentnosti i nadzora vlasti.

'Cilj slovenske i hrvatske inačice alata - a u pripremi je i verzija za Bosnu i Hercegovinu s udrugom Zašto ne? - isti je: doprinijeti većoj transparentnosti djelovanja najvažnije demokratske institucije i time većem interesu opće javnosti za demokratske procese i kako na njih utjecati', rekla je tportalu Melisa Skender, voditeljica projekta Parlametar u GONG-u.

Razvoj alata parlameter.si trajao je tri godine, dok je na hrvatsku inačicu utrošeno šest mjeseci. Korišteno je preko 150 različitih librariesa, među kojima Skender izdvaja Node, Vue, Diango, SciPy, NumPy i Pandas.

Alat je namijenjen svim građanima koji žele pratiti što rade zastupnici koje su izabrali, ali prvenstveno novinarima i - programerima. Svi podaci Parlametra dostupni su kroz dva API sučelja, a sav računalni kod objavljen je na GitHubu, što znači kako je Parlametar i podatke koje taj servis nudi moguće koristiti na raznorazne načine. Informacije se mogu pronaći na podstranici kreiranoj posebno za programere.

Razvoj slovenske verzije ovog web alata financiran je sredstvima Googleova fonda Digital News Innovation, a on je podržao projekt s 300 tisuća eura. Prilagodbu i instalaciju hrvatske te verzije za BiH podupire američka organizacija National Endowment for Democracy ukupnim iznosom od 95.236 eura, od čega je za parlametar.hr izdvojeno 22.800 eura.

Prilagodba je bila izazov

Slovenski parlameter.si pogoni više od 270 tisuća linija računalnog koda, a parlametar.hr ih ima možda i dvostruko više. Nije bilo dovoljno tek preslikati postojeći slovenski model na hrvatske prilike jer postoje razlike u parlamentarnoj strukturi i proceduri.

'Slovenski Državni zbor, naprimjer, posebno objavljuje glasovanja o amandmanima, Hrvatski sabor ne, tamo je klub jednako stranka i imaju ih osam, dok Sabor ima 13 klubova i čak sedam ih okuplja različite stranke, nezavisne i zastupnike manjina.

  • +3
Završila dvomjesečna stanka, zastupnici se okupljaju u Saboru Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Tu su zatim podaci koji nedostaju na stranicama Sabora – poput prisutnosti i glasovanja na sjednicama saborskih radnih tijela, prijašnjeg zanimanja zastupnika (što preuzimamo s imovinskih kartica), odakle bi bilo zanimljivo povlačiti i podatke o drugim javnim funkcijama koje obavlja zastupnik – ali ta baza nije strojno čitljiva, kao ni odluke Povjerenstva za sukob interesa o pojedinom zastupniku, što bi također bila korisna informacija.

Profile zastupnika na društvenim mrežama guglali smo i poslali im da ih potvrde, a u tijeku je i akcija prikupljanja individualnih e-mail adresa na koje bi im se građani putem Parlametra mogli izravno obratiti', pojasnila je Skender.

U GONG-u žele da do kraja godine što više ljudi upozna parlametar.hr, da platforma okupi što više entuzijasta, potakne građane da malo istraže što radi zastupnik kojem su dali svoj glas sad kad su ti podaci dostupni u dva-tri klika i na mobitelu te učini vidljivijim angažman zastupnika koji trenutno ne uživaju veliko povjerenje građana, naglasila je Skender.

'Prije jesenskog zasjedanja Sabora sljedeće godine željeli bismo osmisliti način na koji bi građani i zastupnici mogli izravno komunicirati – dvosmjerno, a ne samo PR porukama u političkim kampanjama.

Nakon prve tri godine uspjehom bismo smatrali kad bi bolja informiranost rezultirala i povećanim interesom za političke odluke koje utječu na naše živote i većim osjećajem odgovornosti političara, prije svega prema vlastitoj vjerodostojnosti pred biračima', optimistična je Skender.

PRIRUČNIK ZA SUTRAŠNJICU

Bez ovih 12 riječi i izraza teško ćete razumjeti tehnologiju budućnosti

Pogledaj galeriju

Stiže još jedan projekt

No Parlametar nije jedini projekt te vrste. GONG-ov digitalni tim će u petak 28. rujna u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu predstaviti još jednu web aplikaciju, na čijem razvoju radi posljednje dvije godine.

Mozaik veza na jednom mjestu skuplja sve javno dostupne podatke o politički izloženim osobama i s njega bi Parlametar mogao preuzimati podatke iz imovinskih kartica i odluka Povjerenstva za sukob interesa te otvoriti poveznice na Mozaik za sveobuhvatnije analize interesnih i društvenih veza osoba koje u Saboru zastupaju hrvatske građane.

'Obje aplikacije mogu biti i značajan argument otvaranju podataka javnih institucija u Hrvatskoj u strojno čitljivom formatu, ne samo o političkim procesima. Veći broj otvorenih registara i baza javnih institucija značit će i veći broj aplikacija čiji je cilj pomoći građanima da steknu bolji uvid u razne procese koji se događaju u društvu', uvjerena je Skender.