Ovu teoriju, prema kojoj je Mars prije više milijardi godina imao bolje uvjete za razvoj biologije, predstavio je ovih dana na velikoj znanstvenoj konferenciji Goldschmidt Meeting u Firenci prof. Steven Benner iz Westheimer Institute of Science and Technology u Gainesvilleu.

Znanstvenici već godinama pokušavaju shvatiti kako su se po prvi put atomi okupili i izgradili tri molekule koje su ključne za razvoj živih organizama – RNK, DNK i proteine. Naime, molekule od kojih je izgrađen genetski materijal puno su složenije od primordijalne prebiotičke juhe organskih tvari koja je postojala na Zemlji prije više od tri milijarde godina, a smatra se da se prva među njima pojavila ribonukleinska kiselina (RNK).

Pokusi su pokazali da se jednostavnim dodavanjem energije poput svjetlosti ili topline osnovnim organskim molekulama ne stvara RNK već običan katran. Naime, da bi RNK poprimila svoj karakterističan oblik potrebno je da se atomi poslože po kristalnoj površini odgovarajućih minerala. Najpogodniji minerali za tako nešto otopili bi se u oceanima drevne Zemlje, međutim, na sušem Marsu ih je vjerojatno bilo u izobilju, smatra prof. Benner. To pak znači da je život prvo nastao na Marsu da bi potom na meteoritima stigao na naš planet. Drugim riječima, svi mi, sva bića koja danas postoje na Zemlji, mogli bi podrijetlom biti Marsovci.

Ova teorija postojala je i ranije, međutim, prof. Benner je u nju ugradio jedan novi važan segment koji je po prvi put predstavio u Firenci. Benner ističe da minerali bora pomažu prstenovima ugljikovodika da formiraju prebiotičke kemikalije, da bi potom molibden te molekule preuredio u oblik šećera riboze C5H10O5 iz kojeg je povezivanjem s fosafatima konačno nastala RNK. Budući da Zemlja nije bila idealno mjesto za formiranje minerala bora i molibdena, postavlja se pitanje kako je na njoj mogao nastati život. Uglavnom se smatra da minerali bora, potrebni za formiranje RNK iz prebiotičke juhe nisu bili dostupni na Zemlji u dovoljnim količinama te da minerali molibdena nisu postojali u potrebnom kemijskom obliku.

'Molibden može utjecati na formiranje ranog života tek kada jako oksidira', rekao je Benner i dodao: 'Takav oblik molibdena nije mogao postojati na Zemlji u vrijeme kada su nastali prvi živi organizmi jer prije tri milijarde godina na Zemlji nije bilo dovoljno kisika, a na Marsu jest. To je još jedan dokaz koji govori u prilog ideji da je život prvo nastao na Masu da bi potom stigao na Zemlju.'

Smatra se da je rani Mars bio sušniji od Zemlje što je također bilo važno za nastajanje života.

'Vrlo je jasno da bora kao elementa u Zemljinoj kori ima vrlo malo. Međutim, Mars je bio suši od Zemlje i bogatiji kisikom pa je on mogao biti pogodan za razvoj odgovarajuće kemije života, ako nije Zemlja. Čini se da se gomilaju dokazi da smo svi mi zapravo Marsovci; da je život počeo na Marsu i potom na kamenju stigao na Zemlju', rekao je Benner istaknuvši kako je ipak sreća da smo završili na Zemlji jer je ona bila bolje mjesto za daljnje održavanje i razvoj života. 'Da su naši hipotetski marsovski preci ostali na Marsu možda ne bi uopće bilo nikakve priče koja bi se mogla ispričati', zaključio je.