Pored neminovne činjenice da nam uskoro treba novi proizvodni proces ili novi materijali ovo znači da poznato predviđanje Gordona Moorea očigledno više ne vrijedi. Moore je, podsjetimo, razvio teoriju po kojoj ćemo svake dvije godine svjedočiti integriranim krugovima s dvostrukom gustoćom tranzistora. S obzirom da industrija poluvodiča preko dvije godine koristi isti proizvodni proces, Mooreov zakon pada ravno na lice.

U čemu je problem?

Silicij ima mnoge značajke koje ga čini idealnim materijalom za proizvodnju poluvodiča. Za početak, na Zemlji ga imamo prilično puno. Kao drugo, kada dođe u kontakt s kisikom, on oko sebe stvara sloj silicijevog dioksida koji ga obavija i služi kao izvrsni izolator.

Znanstvenici sa sveučilišta u Stanfordu pronašli su dva poluvodiča, konkretno hafnij-diselenid i cirkonij-diselenid. Oni ne samo da su manji od silikona, već i rješavaju njegov najveći nedostatak: oni mogu biti još tanji. Zahvaljujući dielektričnoj prirodi tvari, znanstvenici su uspjeli stvoriti funkcionalne strujne krugove koristeći materijale veličine svega tri atoma. Oni zahvaljujući tome zahtjevaju puno manje struje za aktivaciju, što također znači da su puno učinkovitiji od svojih silicijskih konkurenata.

Kada dolaze?

Sudeći prema izjavi znanstvenika koji radi na studiji, Erica Popa, 'silicij neće nestati, no za potrošače novi izumi znače da će baterije trajati duže te da će računala moći imadi složenije funkcije nego ona temeljena na siliciju'.

Premda ovo sve zvuči superuzbudljivo, predlažemo da ublažite entuzijazam. Ovo nije prvi put da smo se susreli sa potencijalnom zamjenom za silicij. Zahvaljujući malim dimenzijama ovih poluvodiča, vrlo je izvjesno da će ova tehnologija pričekati par godina prije nego što postane globalno prihvaćena.