Jupiterov mjesec ispod ledene površine vrlo vjerojatno krije tekuću vodu, hranjive tvari i kisik
Već godinama se pretpostavlja da barem jedan od 79 Jupiterovih prirodnih satelita podržava život. Znanstvenici već dugo vjeruju da Europa, maleni ledeni mjesec velik kao četvrtina Zemlje, pod površinom krije život - na koncu, ima sve što je potrebno za nama poznatu biologiju - kisik, vodu i hranjive tvari.
Unatoč optimizmu, jedna stvar stoji na putu do potvrde teorije o tamošnjem životu - a to je da su kisik i voda odvojeni debelim slojem leda. Nitko do danas, piše The Next Web, nije uspio razviti hipotezu na koji način kisik može doći do potencijalnih organizama u vodenim dijelovima tamošnjih oceana.
vezane vijesti
Tim znanstvenika na čelu s Markom Hesseom sa sveučilišta u Austinu nedavno je proveo simulacije koje demonstriraju teoretsku metodu kojom kisik može probiti kroz ledenu koru Europe te doći do vode. Skupina pretpostavlja da slana voda ponekad stvara tokove kroz ledenu koru i time vodu u oceanu opskrbljuje kisikom. Ako je ova teorija točna, to bi značilo da je Europa dobar kandidat za potencijalni vanzemaljski život.
Unatoč maloj veličini mjeseca, oceani Europe navodno su bar dvaput veći od naših te više puta dublji - štoviše, jedna teorija pretpostavlja da oni idu sve do mjesečeve jezgre. To znači da pod površinom ima velik broj molekula koje služe kao potencijalne hranjive tvari, kao i velik broj kemijskih reakcija koje se odvijaju na mjestu gdje jezgra i oceani mogu poslužiti kao temelj za primordijalni kotao života.
ASTRONOMIJA
Letjelica Juno je potvrdila: Jupiter je puno čudniji nego što smo ikad sanjali
Svi ovi oceani imaju zaštitnu ljusku koja ih, prema novom istraživaju, štiti od radijacije i u isto vrijeme dozvoljava prolazak kisika, što znači da postoje velike šanse da ćemo jednom kad tamo dođemo pronaći znakove života.
Nažalost, ono što vidimo u simulacijama puno je teže reproducirati u pravom svijetu - da bismo u cijelosti potvrdili da Europa krije život, moramo prokopati bar pola metra u ledenu površinu prije nego što otkrijemo njegove najmanje tragove. Također, čak i da tamo postoji život, morali bismo ići puno dublje da otkrijemo prvi živi organizam. NASA trenutno planira misiju na Europu koja će početi 2024. te će pokušati otkriti točke za buduću misiju bušenja površine.
