Nekad ograničeni na malu zajednicu programera i drugih zaljubljenika u računala, hackatoni posljednjih godina niču kao gljive poslije kiše.

Postali su sastavnim dijelom tehnoloških konferencija (Droidcon, Shift), tvrtke ih organiziraju kao interna (Degordian, Podravka s Microsoftom) ili javna (Combis, Hrvatski Telekom, Infinum) događanja, priređuju ih na fakultetima (Ready, Steady, Code), u poduzetničkim inkubatorima (BIOS, Codefest, Hub385) i u sklopu obrazovnih inicijativa (Osijek Software City Hackaton) ili kao regionalna natjecanja većih razmjera (Nordeus Hackaton), da navedemo samo nekoliko primjera.

Ideja hackatona u osnovi je jednostavna: ljudi se okupe kako bi u ograničenom vremenu ideje pretočili u stvarnost koristeći tehnologiju i vlastitu domišljatost. Proizvod ne mora biti savršen. Bitno je stvoriti funkcionalan prototip od nule, kako god znate i umijete.

Sam izraz je složenica engleskih riječi hack i marathon, pri čemu hack podrazumijeva programersko istraživanje i razvoj. Koristi se od kraja '90-ih godina prošlog stoljeća, nakon što su ga u uporabu gotovo istodobno uveli razvojni programeri OpenBSD-a i marketinški tim tvrtke Sun. Hackatone tijekom kojeg se razvija računalne igre naziva se i game jams

Isprva su to bila događanja tijekom kojih su se okupljali programeri kako bi zajedno stvarali računalni kod. U njima danas sudjeluju i drugi stručnjaci, poput grafičkih dizajnera, dizajnera sučelja, marketingaša, prodavača, voditelja projekata... Dobro došli su svi koji mogu doprinijeti što bržem razvoju.

Broj sudionika varira od nekoliko do nekoliko tisuća. Mogu, ali i ne moraju biti natjecateljske prirode. Osim za razvoj softvera i hardvera, mogu poslužiti za razvoj ideja kako riješiti konkretne svakodnevne probleme. Recimo, kako poboljšati gradski javni prijevoz ili kako što prije dostaviti pomoć stanovnicima područja koja je pogodila prirodna katastrofa ili elementarna nepogoda.

Kod nas, primjerice, među zapaženijim rješenjima je aplikacija Kap života, rad studenata varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, koja služi izravnom povezivanju darivatelja krvi s centrima za transfuziju i institucijama koje krv prikupljaju. Startup Factory Zagreb potiče razvoj pametnih gradskih rješenja.

Britanci su 2014. održali prvi svjetski hackaton posvećen poboljšanju kvalitete života ljudi koji pate od demencije i onih koji brinu o njima. HackingEDU je sa šest tisuća sudionika najveće svjetsko obrazovno natjecanje tog tipa, kojim se učenike i studente želi nadahnuti na rješavanje problema koji muče obrazovni sustav.

Također, tvrtke ih sve češće koriste kako bi na vrijeme uočile nove potencijalne smjerove razvoja, kao i talentirane djelatnike, ali i kao oblik team buildinga te poboljšanja suradnje među odjelima.

Hackatoni mogu trajati od jednog do tjedan dana, iako su najčešći oni koji se protežu na 24 ili 48 sati. Obično su fokusirani na određenu temu, programski jezik, operativni sustav, aplikaciju, demografsku skupinu i slično, iako ima i onih bez ikakvih ograničenja osim vremenskog.

Najčešće počinju jednom ili više prezentacija o samom događanju i temi. Potom sudionici predlažu ideje i formiraju timove, ako već nisu došli s vlastitim, da bi se nakon toga bacili na posao. Mnogi ne spavaju dok hackaton ne završi, a ako i ubiju oko čine to na kratko kako ne bi gubili dragocjeno vrijeme, okrijepljujući se klopom na brzinu i energetskim pićima.

Atmosfera je uglavnom neformalna i radna. Ponekad članovi timova objavljuju to što rade na blogovima i društvenim mrežama kako bi dijelili iskustva i ideje.

Završavaju predstavljanjem gotovih proizvoda. U slučaju da natjecanje predviđa i konkretne nagrade, kao što je primjerice slučaj s HT-ovim hackatonomHack It!, slušat će ih i ocjenjivati žiri u kojem su predstavnici stručnjaka, organizatora i sponzora.

Tijekom hackatona nastale su, između ostalih, aplikacije GroupMe (koju je Skype godinu dana kasnije platio 85 milijuna dolara) i PhoneGap (koju je kupio Adobe), kao i Facebookovo dugme Like i značajka Chat.

Osim Facebooka, internim hackatonima redovno se bave i tvrtke, poput Netflixa, Amazona, Googlea, Microsofta i Hewlett Packarda. Podravka i Microsoft održali su nedavno prvi zajednički interni hackaton - Business Hackaton - s ciljem razvijanja aplikacije za online naručivanje Podravkinih jela. Interne hackatone redovno priređuje i zagrebačka agencija Degordian.

Yahoo, Google i Lonely Planet su među onima koji održavaju javne hackatone fokusirane na njihov softver. Foursquare je 2011. održao globalni hackaton u kojem je sudjelovalo više od 500 developera na 30 lokacija.

NASA jednom godišnje održava International Space Apps Challenge, vlastiti hackaton vezan uz svemirski program, a postoje i hackatoni posvećeni neuroznanosti, bioinformatici...