Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u nedjelju će na 15. Općem saboru stranke izabrati predsjednika stranke, zamjenika predsjednika, potpredsjednike HDZ-a, članove predsjedništva te članove Središnjeg odbora.
Izaslanici, njih 2200, će u KD 'Vatroslav Lisinski' predsjednika HDZ-a izabrati između pet kandidata - Jadranke Kosor, Darka Milinovića, Tomislava Karamarka, Domagoja Ivana Miloševića i Milana Kujundžića. Za zamjenika predsjednika kandidirali su se Andrej Plenković, Drago Prgomet te Ante Sanader. Na Općem saboru birat će se šest potpredsjednika, za koju funkciju su podnesene 24 kandidature. Za deset članova Predsjedništva kandidirale su se 42 osobe.
Kandidati do subote u podne moraju prikupiti potreban broj potpisa izaslanika za svaku funkciju. Tako kandidati za predsjednika moraju prikupiti najmanje 400 potpisa, za zamjenika 300, 250 za potpredsjednike stranke, 200 za člana Predsjedništva, a sto potpisa za člana Središnjeg odbora (koji ima 25 članova). Svaki izaslanik mogao je poduprijeti više kandidata.
Na Općem saboru će se kandidati za predsjednika HDZ-a predstaviti u desetominutom obraćanju po abecednom redu. Mogućnost obraćanja imat će još samo izborni pobjednik, a svim je izaslanicima, pa tako i kandidatima, omogućeno sudjelovanje u raspravi koja je ograničena na pet minuta.
Sadašnja predsjednica Jadranka Kosor, koja će se ponovno kandidirati za čelno mjesto stranke, svoj program temelji na zaštiti Hrvatske kao socijalne države, zaštiti hrvatskih branitelja, imena Franje Tuđmana te kršćanskih vrijednosti. Uz to, u središtu programa su joj i gospodarska pitanja i poticanje njegova razvoja.
Darko Milinović smatra da stranci danas treba ista vjerodostojnost i zajedništvo koje je nudio prvi predsjednik države i stranke Franjo Tuđman. Prioritet mu je povratak HDZ-a tradicionalnim vrijednostima, demokršćanstvu te novom domoljublju, koje znači gospodarski rast, pad nezaposlenosti te razvoj Hrvatske čije će gospodarstvo biti najkonkurentnije u regiji. Milinović se zalaže za decentralizaciju stranke kao i za njezinu financijsku decentralizaciju.
Da se HDZ treba vratiti svojim korjenima smatra i Tomislav Karamarko koji drži i da stranka istodobno treba proći katarzu te postati suvremena europska stranka, jer Hrvatska ulazi u Europsku uniju. Ističe i da HDZ opet mora biti prepoznatljiva, ali i prihvatljiva stranka hrvatskim masama. Smatra kako će jedino obnovljeni HDZ omogućiti gospodarski napredak, a u okviru EU-a osigurati novu političku, gospodarsku i duhovnu neovisnost.
Milan Kujundžić pod sloganom "Novo vrijeme, novi ljudi" naglašava nužnost promjena u HDZ-u i potrebu izbora novih ljudi kojima članovi stranke i hrvatski narod mogu vjerovati. Nužnim smatra potpuno demokratizirati stranku na svim razinama te otvoriti politički prostor kompetentnim, sposobnim i angažiranim članovima. Cilj mu je napraviti snažni HDZ koji će, osnažen novim vodstvom, povratkom razočaranih članova, mladim ljudima i Hrvatima iz dijaspore - napraviti koaliciju desnog centra (s HSS-om, pravaškim strankama, HDSSB-om i Hrastom).
Domagoj Ivan Milošević zalaže se za HDZ kao modernu demokršćansku stranku u Europskoj uniji, otvaranje i demokratizaciju stranke, te izlazak na lokalne i parlamentarne izbore s novim socijalnim i gospodarskim programom kojim će pobijediti lijevu koaliciju. Milošević s novim ljudima i inicijativama želi vratiti poljuljano povjerenje u stranku i u politiku općenito, posebice mladim ljudima. Uz to, želi vratiti HDZ u urbane sredine, jer ocjenjuje da je stranka sada na margini u praktički svim velikim gradovima.
Izaslanici bi na saboru trebali prihvatiti izmjene i dopune stranačkog Statuta po kojima bi se budući predsjednik stranke birao po načelu jedan član - jedan glas. Izmjenama bi se ukinula i institucija brisanja iz članstva te odredba prema kojoj HDZ ima počasnog predsjednika stranke.
Jadranka Kosor je za predsjednicu HDZ-a aklamacijom izabrana na Općem saboru HDZ-a 4. srpnja 2009., nakon što je njezin prethodnik Ivo Sanader nekoliko dana ranije dao ostavku na mjesto premijera i predsjednika stranke. Sanader, koji je na mjestu predsjednika HDZ-a bio od 2000. do 2009., imenovan je počasnim predsjednikom.
Nakon Sanaderove izvanredne konferencije za novinare, 3. siječnja 2010., na kojoj je najavio jači angažman u stranci te ocijenio kako je za loš izborni rezultat HDZ-ova predsjedničkog kandidata Andrije Hebranga kriv "deficit u vođenju stranke", Predsjedništvo HDZ-a ga je dan poslije odlučilo izbaciti iz stranke. Predsjednica HDZ-a Kosor izjavila je da je počasni predsjednik stranke Sanader brisan iz članstva jer je svojim istupom prekršio Statut HDZ-a, naštetio ugledu stranke i vodio rušenju tadašnje koalicijske vlade predvođene HDZ-om.
