Sučeljavanje je startalo s podsjećanjem na nedavne nesretne događaje na Krku i u Umagu, koji su ukazali da je reforma hitne medicinske pomoći startala nepripremljeno.

'U Umagu su bila dva liječnička tima do sad i mi smo dodali treći, a zašto ga je Županija ukinula, trebate ih pitati', kazao je Golem istaknuvši da se s reformom HMP–a broj timova povećava za 93 te da Ministarstvo dodatno ulaže oko 100 milijuna kuna.

'Program je možda dobar, ali je izvedba loša jer liječnici obiteljske medicine kažu da nisu spremni', kazao je Ostojić, koji je pak naglasio da je i sam radio pune dvije godine na hitnoj i šest mjeseci u Europi i SAD-u te da se vrata hitne 'u svim uređenim državama ne zaključavaju, osim u Hrvatskoj'.

Na upit zašto HZZO sklopljene sporazume proglašava poslovnim tajnama, kao i inspekcijske nalaze, Golem je odgovorio da mu nije poznato da su ikakvi ugovori tajna, da su sve nabave rađene putem javnih nabava te da kontrolori rade svoj posao i, ako je potrebno, nalaze šalju nadležnom Državnom odvjetništvu, komentirajući da je u ovoj godini napravljeno 2.500 različitih vrsta inspekcijskih nalaza te da zbog velikog broja ne mogu biti na stranicama HZZO-a.

Ostojić je pozvao posjetitelje tportala da zaguglaju 'poslovni ugovori HZZO-a' i provjere hoće li ih naći. 'Imamo privatni monopol na PCT tehnologiju. Pod krinkom privatno-javnog partnerstva dozvolili su monopol. Kad javni sektor ne može ispuniti zadaću, ulazi privatni partner, no kod nas javni sektor nije dovoljno iskorišten', ustvrdio je pretendent za mjesto ministra zdravstva Kukuriku koalicije. S druge strane, negirajući da je slučaj Medikol uopće slučaj, ustvrdio je da je učinjeno sve s ciljem da naši pacijenti dobiju sofisticirani PCT pregled u Hrvatskoj, a ne da moraju ići u inozemstvo.

Sudionici današnjeg duela na tportalu raspravljali su i o dopunskom zdravstvenom osiguranju, primarnoj zdravstvenoj zaštiti i smanjenju administracije u zdravstvu. Golem je napomenuo kako svako osiguravajuće društvo mora imati veći broj osiguravatelja nego korisnika te da danas ima 1,5 milijuna građana koji koriste sustav dopunskog osiguranja, dok je njegov suparnik napomenuo da će se morati revidirati 'ili hrvatski jezik ili pojam dopunskog osiguranja jer ništa dodatno ne nudi', navodeći da Kukuriku koalicija kani revidirati tri liste - listu lijekova, ugradbenih materijala i dijagnostičkih postupaka, optuživši vladajuće za potpuni promašaj te da su liste čekanja sve duže.

Golem je istaknuo da je napravljen Fond za posebno skupe lijekove, koji treba nadograđivati, da je u osam godina, koliko ide reforma, postignuto stabiliziranje financijskog sustava, da prva bolnica ide u akreditaciju te da će se primarnu zdravstvenu zaštitu nadalje osnaživat da postane kraljica medicine.

Na primjedbu glavne urednice tportala Alemke Lisinski da obiteljski liječnici kažu da su žrtve reforme i kažnjavani, Ostojić je dodao da su obnašatelji javne vlasti bili protiv temeljnog principa 'bolje spriječiti nego liječiti', ustvrdivši da 26 tisuća građana u Hrvatskoj umire prerano te da je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svatko od njih mogao živjeti 10 do 12 godina dulje, što je Golem nazvao floskulama.

'Dok javne bolnice postaju ubožnice, privatne cvjetaju', kazao je Ostojić, dok je Golem naglasio da se s uvođenjem e-uputnica i e-recepta ide prema smanjenju administracije, što je čak i kolega iz Kukuriku koalicije, uz uvođenje reda u bolovanjima, ocijenio pohvalno.

Zakon o potpomognutoj oplodnji, prema riječima državnog tajnika za zdravstvo Zdravka Golema, zadovoljava sve moderne standarde te ga se ne kani dodatno liberalizirati, dok je Ostojić istaknuo da, prema nekima, život počinje oplodnjom, a prema nekima tek rođenjem te da jednoj i drugoj skupini građana treba dati mogućnost izbora, na što mu je Golem uputio opasku: 'Znanstveno je dokazano kad počinje život. To nije svjetonazor.'

Po pitanju uvrštavanja alternativne medicine u liječničku praksu, Golem smatra da su makrobiotika, homeopatija, ljekovite trave nešto što ljudi koriste, no da je 'teren jako sklizak' i da je potrebno učiniti sve da se pacijenti zaštite. Ostojić je pak iznio primjer Njemačke, gdje je dozvoljeno izdavanje homeopatskih lijekova na recept, istaknuvši da je riječ o komplementarnoj medicini, a ne alternativnoj te da predstoji još puno posla budući da se u tiskovinama mogu naći oglasi 'liječim viskom', a da nije uočljivo da je to plaćeni oglas.

Dvojica današnjih gostiju tportala složila su se tek u pogledu eutanazije, protiv koje su obojica jer je, vele, prvo načelo liječnika ne naškoditi. Ostojić je Golemu uputio kritiku da bolnice nisu spojene ni po teritorijalnom ni po principu djelatnosti, dok je Golem pak upitao Ostojića kako će građanima Rijeke objasniti dugogodišnje čekanje na Klinički bolnički centar, za kojeg je pak kandidat Kukuriku koalicije ustvrdio da je projekt bio završen, ali je stajao u ladici punih osam godina, da bi, kako veli, 'valjda profitirao privatni monopol'.

Dvojica suparnika složila su se ipak da Istra sa 200.000 stanovnika zaslužuje izgradnju nove bolnice u Puli i hitni prijam u Umagu. Golem je istaknuo da je napravljena projektna dokumentacija te da će izgradnja pulske bolnice stajati 820 milijuna kuna i da će Istra neosporno dobiti bolnicu.