Na komemoraciji u središtu sela o tim je danima govorio ratni zapovjednik 136. brigade Hrvatske vojske iz Slatine, umirovljeni stožerni brigadir Josip Černi, koji je prvi ušao na mjesto tragedije.

„Hrabro srce slatinskih branitelja uz pomoć postrojba iz Požege, Orahovice, Virovitice, Grubišnog Polja, Daruvara, Lipika i Pakraca, sjedinjeni u oslobađanju papučkoga gorja i psunjskog prostora, poklonili su ovom kraju mir. Bili smo ponosni, ali i tužni zbog stravičnog prizora masakriranih ljudi. Teško je bilo vidjeti zapovjednike i vojnike koji su ovdje izgubili svoje najmilije“, rekao je Černi.

Zločin u Voćinu jedan od dokaza cilja velikosrpske agresije

Izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i njegov savjetnik za veterane Domovinskog rata, umirovljeni general pukovnik Marijan Mareković istaknuo je da je taj zločin jedan od dokaza kako velikosrpska agresija nije imala za cilj samo stvaranje Velike Srbije, nego sve hrvatsko stanovništvo otjerati sa svojeg ognjišta i zločinački ga likvidirati.

„Hrvatski narod i branitelji su se oduprli agresiji i oslobodili Domovinu, ali branitelje boli kada danas čuju optužbe da je Hrvatska vojska u vremenu od 1991. do 1995. izvršila etničko čišćenje, a još je gora činjenica da nema dovoljno jake osude takvih izjava. Danas nam je potrebno zajedništvo kakvo smo imali tijekom Domovinskog rata u izgradnji bolje budućnosti za sve građane Hrvatske, a posebno za mlade naraštaje koji će baštiniti hrvatsku tradiciju i povijest", poručio je.

Izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e Josip Đakić podsjetio je kako je riječ o jednom od najokrutnijih zločina u Domovinskom ratu jer je neprijatelj nakon mučenja klao, ubijao i žive palio civile među kojima je najmlađem bilo 19 godina, a najstarijemu 84 godine.

Podsjetio je kako počinitelji tog zločina nikada nisu odgovarali unatoč tome što je kaznena prijava protiv njih podnesena još 15. listopada 1992. i što je podignuta optužnica protiv 29 okrivljenika.

„Mi se svake godine pitamo zašto procesi nisu završeni, zašto nema međudržavne suradnje sa Srbijom koja je po ovom pitanju potpisana i zašto nema njihovih predstavnika da se ovdje poklone žrtvama“, istaknuo je Đakić.

Izaslanik premijera Andreja Plenković, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić rekao je kako je stratište u Voćinu jedno od najvećih u Hrvatskoj. „Uglavnom se radi o civilima, starijim ljudima i ženama koji nisu htjeli napustiti rodnu grudu, a ubijani su na svojim kućnim pragovima i dvorištima na monstruozan način. Ti će ljudi biti upisani u tisućljetnu povijest stradanja hrvatskog naroda, od Zrinskih i Frankopana, preko Eugena Kvaternika do senjskih i sibinjskih žrtva, i ne smijemo ih zaboraviti unatoč proteku vremena“, istaknuo je Nekić.

U počast ubijenima održava se i 13. hodočašće hrvatskih branitelja, Hrvatske vojske i policije u marijansko svetište Gospe Voćinske, kamo su stigli branitelji iz gotovo svih krajeva Hrvatske.

Centar Voćina podsjećao na Hirošimu

Prema optužnici koja je 2016. podignuta protiv 29 pripadnika paravojnih formacija pobunjenoga srpskog stanovništva, žrtve su bile surovo i bestijalno zlostavljane te ubijene hitcima iz vatrenog oružja, a neke su ubijene udaranjem čeličnim lancima, zabadanjem čavala u prsni koš, udarcima sjekirom u glavu. Neke su žrtve zaklane i nakon toga zapaljene.

U noći s 13. na 14. prosinca 1991. iz tenkova su ispalili više topovskih granata u toranj župne crkve Svete Marije u Voćinu i djelomično ga srušili, nakon čega su aktivirali eksploziv i minirali crkvu u kojoj je bila uskladištena velika količina streljiva i eksploziva. Tako je do temelja uništena ta jednobrodna crkva iz 15. stoljeća koja je 1962. upisana u registar kao spomenik kulture.

Nakon miniranja voćinske župne i proštenišne crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije u krugu od 300 metara uništeni su svi stambeni, javni i gospodarski objekti. Prema objavljenim svjedočenjima, centar Voćina podsjećao je na japanski grad Hirošimu nakon eksplozije atomske bombe.