Tri godine, a uvijek bi to bilo preko zime, dolazio je na Vruju, na strminu između Brela i Piska, pokušavajući se uspeti na njene oštre litice. Pritom je ukupno šezdeset i tri puta padao. Onda bi se spustio na dno i kretao ispočetka, javlja Slobodna Dalmacija.

Zašto? Zato što u sportskom penjanju vrijedi pravilo da ako jednom padnete, morate opet na početnu točku. Uspon mora biti savršen, bez grešaka.

A pritom se ne smije koristiti ništa osim prirodnih hvatišta - stijena. I tako je mladi Slovenac pokušavao i pokušavao, da bi zadnji dan prošle kalendarske godine po hladnoj buri uspio ostvariti jedan od mnogih svojih snova. Napravio je novi penjački smjer u prirodi, odnosno, postavio je osiguranja koja se koriste prije penjanja kako bi idući penjači mogli njegovim stopama.

Više o ovom nesvakidašnjem uspjehu i njegovom značaju za Makarsku rivijeru, ali i za čitavu Hrvatsku, ispričao nam je Jernejov kolega i prijatelj, Ivan Kuvačić iz HPD-a Mosor, koji mu je i predložio Vruju kao lokalitet za postavljanje ovog cilja:

'Nije to najteži smjer na svijetu, ali je daleko najteži u našoj državi. Tu težinu, odnosno 'ocjenu' popela je tek nekolicina ljudi u svijetu. Jernej nam je ovim uspjehom doveo masu profesionalnih i amaterskih penjača jer puno njih sada zna za Hrvatsku upravo preko Vruje. Tako da, rekao bih da je ovaj uspon stvarno velika stvar', oduševljeno će Kuvačić, pa nam otkriva što se skriva iza neobičnog imena smijera koje je Jernej nadjenuo:

'Nazvao ga je Dugi rat. Običaj je da smjer naziva onaj tko ga popne. Na slovenskom jeziku dugi rat znači duga borba. Svi se čude zašto je dao to ime, ljudi misle da ima veze s mjestom Dugi Rat, ali nije, naravno' dodaje Kuvačić.