Predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešič zasada još ne mora strahovati da će je sustići sudbina bivše ministrice pravosuđa Vesne Škare-Ožbolt koju je premijer Ivo Sanader izbacio iz Vlade uz poruku da 'ne može preko tjedna biti član Vlade, a preko vikenda oporbeni političar'
ZAGREB – Iako su vodeći HDZ-ovci u Vladi izrazito iziritirani soliranjem HSLS-a koji je preko medija obznanio zahtjeve koalicijskim partnerima za drastičnim rezovima u proračunu, nekoliko sugovornika Novog lista iz vrha HDZ-a kazalo je da se o izbacivanju liberala iz Vlade još ne razmišlja.
'To što su napravili nije bilo korektno, no budući da se hrvamo s krizom, slovenskom blokadom pristupa EU-u, predstojećim NATO summitom, imamo sada važnijih problema od predizborne samohvale Đurđe Adlešič', ocijenio je za Novi list jedan od Sanaderovih ministara.
A odlazak Đurđe Adlešič s mjesta potpredsjednice Vlade, kaže jedan od njezinih kolega, teško da bi se i primijetio.
'Ona nema nikakav resor, ne vodi ministarstvo i nije, za razliku od HSS-a, preuzela odgovornost u zahtjevnim poslovima. Liberali su se izmakli od odgovornosti i samo su pokupili vrhnje u profitabilnim javnim tvrtkama', ogorčen je na Adlešič i njezine liberale jedan od članova Sanaderove Vlade.
Šef zastupničkog Kluba HDZ-a Andrija Hebrang spušta loptu na zemlju, pa ističe da treba pričekati dok iz HSLS-a stigne najavljeni prijedlog antirecesijskih mjera.
'Stara poslovica kaže da ćeš žeti onako kako si posijao. Ako nam smanjepoticaje, žet ćemo, u najbolju ruku, 30 posto manje nego dosad',komentirao je za Novi list Darko Grivičić, donedavni dugogodišnjipredsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, na prijedlog liberalapredvođenih Đurđom Adlešič da se, između ostaloga, srežu i poticajipoljoprivrednicima. Liberali, tvrdi Grivičić, ne znaju o čemu govore.
Ti poticaji, kaže, hrane Hrvatsku i nije važno odlaze li velikim ilimalim proizvođačima. Jednako vrijedi, a možda je i bolje kvalitete,ilustrira to primjerom, pšenica koja dolazi s malog gospodarstva odnekoliko hektara, od one s imanja od sto tisuća hektara, a da bismo,zaključuje, sa svojom poljoprivredom mogli uopće u Europu, moramo 'nagomili' imati što više hektara obrađene površine, bez obzira na to kojaje njihova pojedinačna veličina.
'U vrijeme krize Europa i dalje mnogo ulaže u svoju poljoprivredu, proizvođačima daje poticaje kako ne bi ostala gladna. Kod nas se predlaže suprotno, pa da se, dok je novca za uvoz sve manje, još smanji i domaća proizvodnja hrane', napominje Grivičić, podsjećajući na činjenicu da smo konačno izjednačili uvoz i izvoz hrane, koji se kreću svaki po oko 2,5 milijardi dolara. Uvoz hrane pao je u siječnju ove godine 38 posto, izvoz je porastao pak za 22 posto, pa se naša uvozno-izvozna bilanca prvi put gotovo izjednačila.
