Nazvan po sovjetskom admiralu Sergeju Georgijeviču Gorškovu koji je u doba Nikite Hruščova pokrenuo reformu ratne mornarice izgradnjom nuklearnih podmornica, Admiral Gorškov održao je tijekom siječnja vježbe u Norveškom moru. Analitičari ocjenjuju da je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao fregatu na vježbe kao signal Zapadu da Kremlj ne namjerava odustati od rata u Ukrajini. Uz to, smatraju kako Moskva namjerava pokazati Washingtonu da ima oružje za probijanje sofisticirane američke proturaketne obrane.

Admiral Gorškov iz istoimene klase plovila najnovija je fregata dizajnirana za obavljanje višestrukih uloga, poput dugometnih napada na površinske mete i brodove, vođenje protupodmorničkog rata te misije pratnje i raspoređivanja u raznim situacijama koje prijašnje ruske fregate klase Neustrašimi i Krivak ne bi mogle ispuniti. Smatra se i da je u stanju zamijeniti veće razarače klase Sovremeni jer je opremljen najboljim oružjima i senzorima koje ruska obrambena industrija može proizvesti.

Izgradnja Admirala Gorškova započela je 2006., a u upotrebi se nalazi od 2018. godine. Do 2020. u službi su bile dvije fregate te klase, a njih još šest trenutno je u izgradnji u Sankt Peterburgu. Izgradnja trećeg i četvrtog broda neko vrijeme bila je odgođena zbog problema s opskrbom motora. Naime prva dva broda iz te klase imaju ukrajinske plinske turbine, a nakon što je Rusija anektirala Krim i Donbas, Kijev je odbio isporučiti motore Zorja - Mašprojekta ruskom naručitelju.

Hipersonični Cirkoni za probijanje američkog raketnog štita

Stoga je Moskva u pomoć pozvala domaću tvrtku NPO Saturn kako bi dizajnirala nove motore i oni su naknadno ugrađeni u nove fregate. Riječ je o kombiniranom dizelskom i plinskom pogonu, s time da dva dizelska motora za krstarenje razvijaju 10.400 konjskih snaga, a dvije plinske turbine 55.000 konjskih snaga što se isporučuju na dvije osovine. Najveća brzina plovila iznosi 29,5 čvorova, odnosno 55 kilometara na sat.

Posadu Admirala Gorškova čini 210 časnika i mornara. Plovilo je dužine 135 i širine 15, a gaz mu je 4,5 metara. Istisnina pak iznosi 4550 tona pri punom opterećenju. No ono što je najzanimljivije njegovo je naoružanje.

Fregata je, naime, opremljena vertikalnim lansirnim sustavom (VLS) za kombinaciju krstarećih projektila Kalibr-NK za kopneni napad dometa 2500 kilometara, protubrodskih projektila P-800 Oniks dometa 300 do 500 kilometara, hipersoničnih protubrodskih i kopnenih raketa Cirkon dometa najmanje 500 kilometara i protupodmorničkih raketa 91RTE2. Postoji i VLS za 32 rakete protuzračne obrane srednjeg dometa, namijenjene obrani od preciznih napada i raznih drugih sustava za suzbijanje obrane.

Te su rakete dizajnirane za izravni udar i imaju domet u rasponu od 40 do 120 kilometara. Njihova vjerojatnost preciznog udara iznosi 90 posto u odnosu na zrakoplove i 70 posto protiv protubrodskog projektila Harpoon. Prema dostupnim podacima, taj VLS može lansirati projektil kratkog dometa 9M100, a on je pomorska inačica kopnenog protuzračnog sustava S-350.

Najnovije protupodmorničke rakete i sveprisutni Kamov

Daljnje protupodmorničke i protubrodske sposobnosti pružaju se putem dva četverostruka lansera torpeda kalibra 330 milimetara za torpeda Paket-NK. Oni pak mogu djelovati i na neprijateljske podmornice, kao i na nadolazeća torpeda, čime imaju dvostruku ulogu. Tu je top A-192M kalibra 130 milimetara s brzinom paljbe od 45 metaka u minuti, a može se koristiti za gađanje površinskih ciljeva, kao i za bombardiranje kopna.

Zadnju obranu osiguravaju dva oružana sustava Palaš (CIWS), postavljena straga. Ovi obrambeni sustavi opremljeni su brzometnim topovima Gatling od 30 milimetara i po osam projektila zemlja-zrak kratkog dometa. Tu su i dvije teške strojnice kalibra 14,5 milimetara postavljene na postolje. Posebno interesantna je mornarička inačica elektrooptičkog sustava 5P-42 Filin jer ispaljuje snop sličan stroboskopu koji utječe na vid neprijateljskih vojnika, otežavajući im nišanjenje noću.

Tijekom testiranja volonteri su prijavili da imaju problema s nišanjenjem jer nisu mogli vidjeti metu, a polovica njih je rekla da su osjećali vrtoglavicu, mučninu i dezorijentaciju. Oko 20 posto dragovoljaca izjavilo je da su doživjeli halucinacije.

Uz to, Admiral Gorškov naoružan je najnovijim protupodmorničkim raketama Otvet, a na samom plovilu nalazi se hangar u kojem se može smjestiti helikopter tipa Ka-27 naoružan s dva torpeda i nekoliko dubinskih bombi.