Pravomoćnim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu ukinuta je privremena mjera osiguranja prema Skladgradnji d.o.o. kojoj je bilo zabranjeno raspolaganje iznosom od 17,8 milijuna kuna, blokiranim u Zagrebačkoj banci od studenog 2009. godine. Tada je u 'aferi tuneli' bio određen pritvor nad Juricom Prskalom, Marijom Lovrinčevićem, Goranom Legcom, Željko Kandžijom i Slavenom Žužulom te okrivljenom pravnom osobom Skladgradnja d.o.o.
Ni nakon osam godina nema pravomoćne optužnice u ovom predmetu, izvještava Slobodna Dalmacija, podsjećajući da je ŽDO-u Zagreb dvaput vraćena optužnica. U rujnu 2017. doneseno je rješenje o novom građevinskom vještačenju kako bi se utvrdila stvarna vrijednost radova na bojanju tunela Mala Kapela i Sveti Rok. No, odvjetništvo još nije odredilo tko će to vještačiti, piše splitski dnevnik.
Odvjetnik Kruno Peronja koji je zastupao interese Skladgradnje potvrdio je da Županijiski sud u Zagrebu pravomoćno usvojio njegov prijedlog o ukidanju privremene mjere, postavljen sukladno Zakonu o kaznenom postupku. Upitan hoće li Slaven Žužul ili Skladgradnja tražiti odštetu od države, odgovorio je da o tome treba odlučiti sam klijent.
vezane vijesti
U listopadu 2016. Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odbilo je zahtjev da se iz spisa u aferi bojanja tunela Sv. Rok i Mala Kapela, pri čemu su Hrvatske autoceste (HAC) 2008. navodno oštećene za 17,7 milijuna kuna, izdvoje dokazi za koje obrana tvrdi da su prikupljeni nezakonito.
'Zahtjev je odbijen bez posebnog obrazloženja, a kada dobijemo pisani otpravak odluke slijedi žalba Vrhovnom sudu', izjavila je Hini odvjetnica Višnja Drenški Lasan. Dodala je da će tek nakon odluke Vrhovnog suda o zakonitosti dokaza optužno vijeće odlučivati o osnovanosti optužnice u ovom slučaju.
Optužnicom, koju je Županijsko državno odvjetništvo podiglo u lipnju 2016. obuhvaćeni su bivši predsjednik Uprave HAC-a Jurica Prskalo, član Uprave Marijo Lovrinčević, direktor sektora za građenje Goran Legac, glavni inženjer poslovne jedinice Željko Kandžija te direktor Skladgradnje Slaven Žužul, čija se tvrtka navodno okoristila bojanjem tunela.
