Govoreći o tim i drugim temama te svojim aktivnostima na današnjoj konferenciji za novinare članovi predsjedništva HPK na čelu s predsjednikom Matom Brlošićem istaknuli su i da je ta komora krajem travnja izvještena da su primljeni u punopravno članstvo europskog udruženja poljoprivrednih prozvođača i zadruga COPA-COGECA u kojem su do sada bili pridružena članica.

Službeno to članstvo počinje s 1. srpnjem iduće godine, te će po ocjeni Brlošića pomoći HPK, ali i svim poljoprivrednicima u Hrvatskoj da budu detaljnije i pravodobnije informirani o svim važnim pitanjima i kretanjima u europskoj poljoprivredi.

Vezano za pšenicu Brlošić je osim očekivanja cijene ove godine od 1,25 kuna po kilogramu naglasio i da je teško očekivati puno više od toga jer je stanje pšenice ove godine prilično loše zbog raznih bolesti, ali i jer nemaju s kim pregovarati o toj cijeni.

Prošle godine je cijena pšenice bila 1,05 kune po kilogramu, a trenutno se cijena pšenice na hrvatskom tržištu kreće od 1,40 do 1,50 kuna za kilogram, kazao je Brlošić.

Za nacrt prijedloga zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, koji je na javnoj raspravi do 15. svibnja, Brlošić je istaknuo da je to jako važno pitanje jer takvih radova nije bilo zadnjih 30 godina.

Nisu zadovoljni što nisu sudjelovali u izradi tog nacrta, kao ni što ne obuhvaća i melioraciju budući se to u prošlosti pokazalo dobrim, pogotovo u Slavoniji gdje je zbog suša i drugih vremenskih (ne)prilika jednako potrebna i odvodnja i navodnjavanje.

I on i drugi članovi HPK na današnjoj su konferenciji kazali da podržavaju okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta jer jedino tako može biti konkurentno, ali su protiv da to ide na ruku velikima jer hrvatskom selu danas ne trebaju veliki kombinati, kako je bilo prije, nego okrupnjavanje malih proizvođača.

Pitaju se i je li Agencija za poljoprivredno zemljište, koja je pokrenula izradu tog zakona, sposobna to i izvesti s obzirom da još nije obavila ono za što je osnovana odnosno još nije puno državnog poljoprivrednog zemljišta stavljeno u funkciju unatoč nekim natječajima koje je provela.

U tom nacrtu ne vide ni princip dobrovoljnosti koji je, kako kažu, vani jako bitan te se bez suglasnosti dvije trećine zemljoposjednika komasacija ne može ni provesti, a zamjeraju što za to nije napravljena stručna podloga/analiza kao niti šira rasprava koja će obuhvatiti tisuće seljaka je li hrvatsko selo za to uopće spremno.

Nadaju se i da će resorno Ministarstvo naći najbolji model te da će korist od toga imati i mali poljoprivrednici, a ne samo veliki i geodetske tvrtke jer tome mora prethoditi geodetska izmjera zemljišta.

Smatraju i da tom zakonu treba prethoditi još dva, o privatnom poljoprivrednom zemljištu te o nasljeđivanju.

Brlošić i ostali iz HPK istaknuli su danas i da rade na tzv. kodeksu ili pravilniku o žitaricama vodeći se austrijskim modelom u kreiranju uvjeta o parametrima otkupa pšenice koje sada u Hrvatskoj određuju trgovci a ne svi zajedno koji se pšenicom bave.

U sklopu tog kodeksa trebalo bi se definirati i tri grupe ili klase pšenice prema proteinu i hektolitru, kao i da se uvede plaćanje tzv. bijele primjese u pšenici, što se do sada kod nas nije plaćalo, a u Austriji se, kako kažu, plaća.

Napomenuli su i da taj kodeks ne žele donijeti na brzinu niti da se primjenjuje za ovogodišnju žetvu nego tek za iduću.