Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u pozivu šefovima zemalja EU-a najavio je da će prva tema dvodnevnog samita u srijedu navečer biti pitanje Brexita. Planirano je da se prvi dio večeri posveti prezentaciji premijerke Ujedinjenog Kraljevstva Therese May o tome kakva je trenutna pozicija Londona u pregovorima i o tome kako ih nastaviti. May bi potom trebala napustiti Europsko vijeće da preostalih 27 šefova vlada ili predsjednika zemalja članica razgovara o europskim pozicijama u nastavku pregovora, ali i opcijama u slučaju da se dogovor o razlazu s Ujedinjenim Kraljevstvom ne postigne u očekivanom razdoblju. Ujedinjeno Kraljevstvo će napustiti Europsku uniju 29. ožujka 2019. u 23 sata, a deadline za dogovor upravo istječe. Svi se slažu da ako vrlo brzo ne bude postignut dogovor - on neće moći biti implementiran do ožujka.

'Željeli smo maksimalan napredak i rezultate koji bi doveli do dogovora u listopadu. Kako stvari stoje danas, pokazalo se da je to kompliciranije nego što su neki možda očekivali', poručio je Tusk i napomenuo da se svi moramo pripremiti i za scenarij bez dogovora, što je vjerojatnije nego ranije.

Činjenica je da je situacija sve kompliciranija.

Manje od šest mjeseci od britanskog izlaska pregovori su tijekom vikenda ponovno zapeli oko pitanja irske granice te se neće ni nastaviti do samita 17. i 18. listopada. May je obraćajući se zastupnicima u parlamentu u ponedjeljak poručila da je obris sporazuma jasan u većini područja, ali da raskorak postoji po pitanju irske granice. No taj jedan korak bi se u konačnici mogao pokazati kao nepremostiva prepreka.

Irska granica najveći problem

Britanija ne želi tvrdu granicu između Sjeverne Irske i Irske, što znači da praktički ne žele carine na robu koja kola preko te granice. Međutim nema konkretnog dogovora kako bi se to izvelo.

Ujedinjeno Kraljevstvo odbacuje prijedlog Europske unije da Sjeverna Irska ostane u carinskoj uniji unutar europskog bloka. Taj je prijedlog neprihvatljiv Londonu jer bi to stvorio ekonomsku barijeru između Sjeverne Irske i Velike Britanije.

Trenutno je na stolu ideja da se napravi privremeni sporazum koji bi bio na snazi dok se ne pronađe sveobuhvatno rješenje. Tim dogovorom Britanija bi praktički ostala u carinskoj uniji s Bruxellesom, ali bi mogla sklapati posebne trgovinske sporazume s trećim zemljama. Za takav plan May ima podršku užeg kabineta.

No iz Londona inzistiraju na tome da se u privremeni sporazum koji bi bio dio sporazuma o razdruživanju navede točan datum do kada bi trajao. S druge strane, u Bruxellesu su skeptični prema mogućnosti da London uživa prednosti carinske unije godinama nakon Brexita, bez ikakvih obveza koje iziskuje punopravno članstvo. Spremni su tek dopustiti da Sjeverna Irska u prijelaznom razdoblju ostane dio carinske unije. Glavni europski pregovarač Michael Barnier spreman je dopustiti da se privremeno razdoblje produlji za godinu do 2021. Međutim May inzistira na tome da bilo kakav privremeni plan mora obuhvaćati cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo, a ne samo Sjevernu Irsku, i tako se pregovori vrte u krug.

Bez odredbe koja će uključivati točan datum trajanja privremenog sporazuma male su šanse da bi takav dogovor podržali pobornici tvrdog Brexita, a i May je kazala da mora imati nešto s čime će 'moći narodu pogledati u oči'.

May je usamljena

May je istovremeno, dok pokušava skrojiti sporazum o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, suočena sa žestokom oporbom unutar svoje Konzervativne stranke, a tanka većina koju ima u parlamentu stalno joj prijeti padom vlade. Vodeći zagovaratelji tvrdog Brexita, poput donedavnog ministra vanjskih poslova Borisa Johnsona i bivšeg šefa konzervativaca Iana Duncana Smitha, snažno joj tresu stolicu.

'Velika Britanija mora moći samostalno mijenjati carinske stope i diktirati trgovinske sporazume poslije Brexita', poručuje Johnson i naglašava da će u suprotnom to značiti da zemlja nije stvarno napustila Europsku uniju.

Johnson izričito traži da uvođenje carina i sklapanje trgovinskih sporazuma moraju biti u rukama Londona ili će Brexit biti samo na papiru, što će značiti izdaju britanskog naroda. On se zalaže za odlučniji pristup i poručuje da se Britanija mora suprotstaviti nasilnicima u Europskoj uniji te izvršiti pritisak da se postigne sporazum o slobodnoj trgovini, poput onog između Kanade i EU-a.

Tu je problem to što EU ne želi dopustiti Londonu cherry picking ili u slobodnom prijevodu da pobere vrhnje od stvari koje im se sviđaju, poput slobode kretanja roba i kapitala, a odbaci druge, poput slobode kretanja ljudi. U Londonu takav stav smatraju bullyingom.

Jamstva od May traže i sjevernoirski unionisti koji sa svojih 10 ruku drže većinu u parlamentu njezinoj vladi. Zabrinuti su da bi vlada u Londonu ipak mogla prihvatiti to da u nekom obliku Sjeverna Irska ostane dijelom EU-a.

No May ima problema i na drugom boku, gdje struja predvođena Dominicom Grieveom, bivšim državnim odvjetnikom, koja je podržavala ostanak u Europskoj uniji, otvoreno agitira za drugi referendum. Konkretno traže da se na referendum stavi konačan sporazum o razdruživanju s Europskom unijom.

U cijelom procesu preostala 27-orka unutar Europske unije začuđujuće je složno djelovala tijekom razvoda od Ujedinjenog Kraljevstva. Štoviše, očito je da se na primjeru Londona želi stvoriti ogledni primjerak za sva moguća buduća razdruživanja. Tako je krenulo i s bildanjem mišića prema drugim nečlanicama. EU je tako upozorio Švicarsku, zemlju nečlanicu sa snažnim bankarskim sektorom, da ima samo još nekoliko dana uskladiti se s propisima EU-a ili će se suočiti s posljedicama. Jasno je da ta poruka nije bila namijenjena samo Bernu.