Delegacija Ministarstva gospodarstva nedavno je obišla velike energetske kompanije u SAD-u, među kojima Exxon Mobil, Conoco Phillips, Anadarka, Noble i General Electric. Izvor iz Vlade nije zadovoljan jer su mediji previše usredotočeni na Exxon te očekuje bar od četiri od navedenih pet kompanija da se jave na natječaj za istraživanje i crpljenje nafte i plina u Jadranu, ali i kopnenoj Hrvatskoj. Istaknuo je i nadu da će se na natječaj javiti i INA.

Predstavnici ministarstava kažu da nisu pregovarali s kompanijama, nego su im davali informacije o tome kako mogu ulagati u Hrvatsku. 'Došli smo im iskazati namjeru i vidjeti jesmo li na dobrom putu da se ovakve investicije realiziraju. I apsolutno smo na dobrom putu', rekao je izvor iz Vlade.

'Bez zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika ne bi bilo ništa, a s njime će biti sve', samouvjeren je bio naš sugovornik. Upitan za velike ruske energetske kompanije koje su mjesecima ranije izrazile interes za ulaganja u Hrvatsku, rekao je da će i oni znati kakav je zakon i da će se pod jednakim uvjetima moći javiti na natječaj. 'Ići ćemo za mjesec i pol dana na ekonomski forum u St. Peterburg i vjerojatno će i tamo biti predstavnika njihovih tvrtki s kojima ćemo razgovarati', rekao je izvor iz Vlade. Dojam da Hrvatska favorizira američke investicije i ignorira ruske nazvao je 'krivim'.

Vladajući su uvjereni da je hrvatsko podzemlje bogato sirovinama, no ne mogu specificirati je li bogato plinom ili naftom. Kažu da će to tek istraživanja pokazati. 'Kad pogledate kartu Jadrana i podijelite je na hrvatsko i talijansko more, onda vidite da na lijevoj strani imate 180 bušotina a na desnoj, onoj hrvatskoj, 14', istaknuo je izvor iz Vlade zaključujući da 'ako nečega ima lijevo, onda vjerojatno ima i desno'.

Ministarstvo gospodarstva će naručiti izradu 'Data rooma' – baze informacija o dosadašnjem istraživanju Jadrana i drugog podzemlja koje će Vlada moći prodavati kao vrijedne informacije potencijalnim investitorima. To će, kažu, trajati dva mjeseca, a bazirat će se na podacima koje su tek nedavno dobili od Ine. Osim toga, država će napraviti i novu '2D senzoriku' Jadrana. To će trajati do kraja godine i tek onda se raspisuju prvi natječaji za istraživanje i eksploatacije. Investitori onda rade analizu na osnovi 'Data rooma' i nude se za pojedina polja.

'Dobili smo savjet kolega iz Rusije, pa nakon toga i kolega iz Amerike, da oni ne mogu napraviti ozbiljnu ponudu za tri mjeseca, tako da će natječaj trajati pet ili šest mjeseci. Dakle, njihove bi ponude mogle stići do petog mjeseca sljedeće godine kad bi Vlada, nakon valorizacije, mogla potpisati prve ugovore', rekao je Vladin službenik. Nakon potpisivanja ugovora, investitor ima rok od dvije godine da istražuje podzemlje. Tijekom istraživanja, nadaju se u Vladi, moglo bi se u Hrvatskoj potrošiti stotine milijuna dolara. Nakon toga potpisuje se ugovor o eksploataciji, a država će dobiti naknadu od investitora u novcu i sirovini.

Provedbu ugovora pratit će Agencija za ugljikovodike, a o osnivanju javne tvrtke za eksploataciju nafte i plina odlučit će naknadno. 'Takav d.o.o. dobivao bi od ovih investitora milijarde kubika plina ili nafte i njima bi onda dilao', kaže naš sugovornik koji se nada da bi takva situacija mogla dovesti do pojeftinjenja nafte i plina za građane u Hrvatskoj jer bi, naravno, manje uvozili. Osim toga, hrvatski Plinacro može zarađivati na transportu sirovina. 

Što se tiče ekoloških standarda koji su u ovom slučaju krucijalni, izvor iz Vlade kaže da će uskoro predstavnici Ministarstva gospodarstva ići u Norvešku kako bi proučili njihove ekološke standarde i primijenili ih u Hrvatskoj.