15.00 Niz reakcija i prozivanje za ksenofobiju i govor mržnje izazvao je Marko Milanović Litre iz Hrvatskih suverenista govoreći o migrantima. Naime poručio je da Vlada uvodi jeftinu radnu snagu iz kulturološki neprihvatljivih zemalja.

'Kolega je izrekao nešto što nisam očekivao da ću čuti u ovoj dvorani. Zanima me po kojem kriteriju on određuje da su neke države nama kulturno prihvatljive, a koje nisu', odgovorio mu je HDZ-ov Željko Reiner, a Jandroković pojasnio je da mu nije dao opomenu jer nije precizirao koje su to kulturološki neprihvatljive zemlje, što bi onda po Poslovniku bilo kažnjivo kao vrijeđanje drugih zemalja.

Milanović Litre je, između ostalog, rekao da postoje svjetovi koji nisu kompatibilni s kršćanskim svijetom.

'To ako nekome nije jasno, on ima osobnih problema. Kulturološki su ljudi neprihvatljivi, određeni dio ljudi je neprihvatljiv po meni, a i po mnogima', poručio je Milanović Litre, na što su reagirali zastupnici i s lijeve i s desne strane sabornice. HDZ-ovi zastupnici kritizirali su ga zbog govora mržnje i ksenofobije, a SDSS-ov Milorad Pupovac poručio je da ovakve izjave ne bi smjele biti dopuštene u Saboru.

'Rekao je da postoje ljudi koji ne pripadaju kršćanskoj kulturi i koji u našem društvu nisu dobrodošli, a mislim da to nije poruka koja treba biti nesankcionirana ovdje u Saboru', kazala je SDP-ova Sabina Glasovac.

14.32 'Vi i ja imamo lošu povijest. Postavila sam vam pitanje sudjelujete li vi osobno u izvlačenju novca i korupcijskim aferama, nisam dobila odgovor. Za aktualac sam vam postavila pitanja unaprijed pisanim putem. Tražila sam koji je iznos sredstava isplaćen medijima za vrijeme vašeg mandata. Sa svim tim pitanjima označit ću vas kao najkorumpiranijeg i najnesposobnijeg premijera, ali kao diktatora. Jer samo diktator smatra da ne treba polagati račune Saboru, da ne treba odgovarati na zastupnička pitanja, da oporbu može vrijeđati kako želi, da nekome može reći da je patuljak. Nemam daljnjih pitanja, čekam odgovore na ona koja sam vam već postavila', poručila je Plenkoviću Dalija Orešković.

'Naša povijest je sjajna, naša budućnost je još sjajnija. Mislim da nas malo toga veže. Vi ste jedan od glavnih komunikatora ove čudne mržnje prema HDZ-u. Vi ste jedna od zastupnica kojima je to jedini razlog postojanja, vi ste u tome najkonzistentniji. Imam dojam da niste baš objektivni, očito ni tada, a sada ne uopće. Pitate mene sudjelujem li u korupciji. Ne, to vam je moglo biti jasno. Narod je mudar, vidi tko se za njih bori, nalazi rješenja, a tko ne nudi nikakva rješenja i tko se vodi samo osobnom mržnjom. Da idete na intervju u Europsku komisiju, ne bi vas primili, rekli bi da ste prepristrani zbog mržnje. Financiraju li akteri medije - da, žele li mediji da ih se financira - da, postoji li neki službeni quid pro quo - ne. I to vam je sve što trebate znati', kazao je Plenković.

14.15 Pitanje Plenkoviću postavila je Ivana Kekin iz Nove ljevice, upitavši je li mu Resnik prihvatljiva lokacija za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom.

'Mislio sam da ste vi kao Možemo opcija koja se zalaže za odrast, za smanjivanje rasta, postali popularni na onoj zastavi s Okinawe i da imate sva rješenja u džepu. Imao sam dojam da je vaša borba za Zagreb bila bazirana na stotinama sati različitih stipendija, boravaka vani i gledanja kako se drugdje rješava pitanje gospodarenja otpadom. Sad ispada da morate pitati Vladu ili se pak referirate na stavove zagrebačkog HDZ-a. Ovdje vam je novi ministar Habijan, koji je postao popularan zahvaljujući Milanoviću, koji nam je uveo novu dimenziju političke kulture, čak se i Grbin morao pozicionirati nekako da se s njim ne slaže, ali je brzo zamrla ta tema. Ovaj napravi problem, a onda vaši prijatelji iz NGO-a, od kojih ste vi nastali, moraju u svom priopćenju spomenuti HDZ. Ministar vam je na raspolaganju, ne nužno vama, ali gradonačelniku. Obavit će razgovor s njim, a Vlada i stručnjaci rade na najboljem rješenju za Zagreb, kao i inače', rekao je Plenković.

13.34 'Hrvati napuštaju Hrvatsku zbog niskih plaća, zbog ogromne inflacije, ali i zbog razmjera korupcije koji su dosad neviđeni. Imali smo krađu milijardu kuna iz Ine, imali smo aferu Plin za cent, svjedočili smo tome da su mirovinski fondovi pogodovali tajkunu Vujnovcu i kupili od njega hotel, ali prije sedam dana iznijeli smo informacije da je vaš povjerenik u Agrokoru Fabris Peruško oštetio Fortenovu za 66 milijuna eura. Molim vas da to komentirate, ako se ne ogradite od toga, i ja ću vaše inicijale staviti u kaznenu prijavu koju ću podnijeti', poručio je Nikola Grmoja iz Mosta.

'Predstavljate korumpirani Most, kao oličenje političke korupcije na hrvatskoj političkoj sceni, stranku koju sam sa zadovoljstvom izbacio kroz prozor iz Vlade, a učinio bi to netko s lijevog spektra da doživi ne pola godine, nego dva dana suradnje s vama. Savjetujem gospodinu Bauku, kao ađutantu Grbina, da ni u ludilu, bunilu i pod utjecajem opijata ne surađuje s vama. Na desnom političkom spektru svi su vas prozreli, ne bi s vama išli ni na kavu', kazao je Plenković.

'Zanima vas samo kako nešto usmjeriti na Plenkija. Korumpirana politička opcija Most, niste ni stranka ni išta. Oni koji su nešto vrijedili pobjegli su glavom bez obzira. Ostalo je vas par, koji trebate neku vrstu institucionalne pomoći ili imate neutažene narcisoidne porive. A to da prijetite nekim kaznenim progonom, možete prijetiti samo sebi jer ste dokazano politička korupcija na djelu. Vi ste oličenje političke korupcije', odgovorio je Plenković.

'Vi niste predsjednik Vlade, vama je to Vujnovac. Kad govorite lijevak, vi ste lijevak Vujnovca', poručio je premijeru Mostov Zvonimir Troskot.

'Premijeru u odlasku, samo ne znamo još gdje. Ne treba nama pomoć institucija, institucijama okupiranim od vaše korumpirane klike treba naša pomoć. Samo se vidi koliko se bojite našeg dolaska na vlast. Strah se vidi i osjeća se u zraku. Znate li zašto? Zato što dokumenti pokazuju da je vaš povjerenik u Agrokoru prvo odbio tužbu, a kada je Vujnovac preuzeo te tvrtke, tada vaš povjerenik sklapa nagodbu. Ono što je sigurno - dolazimo na vlast, ali pitanje je gdje ćete biti, hoćete li biti u magarećoj klupi, izbačeni iz HDZ-a. Za vas nema mjesta u europskim institucijama, bit ćete negdje drugdje', poručio je Grmoja.

'Vas vidim više u mandarinama nego na nekoj ozbiljnoj političkoj funkciji', replicirao je Grmoji HDZ-ov Josip Borić.

Uslijedio je niz drugih odgovora iz HDZ-a Grmoji, a većina ih je dobila opomene zbog zlouporabe povrede Poslovnika.

'Koliko Most nestaje, pokazuje koliko je vas skočilo za povredu Poslovnika. Što se tiče afere Mreža, to su vaši savjetnici i vaše ministarstvo. Vi ste kupovali medije', odgovorio im je Grmoja.

Nakon toga nastavile su se povrede Poslovnika - HDZ-ovci su prozivali Most, a Most HDZ.

13.24 'U stranci smo napravili malu analizu. HDZ pod svojom kontrolom drži oko 50 posto medija, oko 30 posto medija drži druga stranka, od pet 10 posto su lijevi ili desni i oko pet posto medija su nezavisni. Zašto ste i kako to da ste 30 posto medija prepustili jednoj političkoj opciji, jer ne vjerujem da se to slučajno dogodilo. I molim vas da se ne derete na mene jer sam prebolio neku virozu pa vam ne mogu odgovoriti istom mjerom', kazao je HSS-ov Krešo Beljak Plenkoviću.

'Kolega Beljak ne može odgovoriti, pa neću ni ja', poručio je Plenković.

13.20 Zvane Brumnić iz Socijaldemokrata osvrnuo se na iseljavanje i poručio Plenkoviću da ne govori istinu kad govori o broju iseljenih Hrvata. 'Baratanje podatkom o 400.000 iseljenih je i malo', rekao je Brumnić.

'Jeste li ili netko iz oporbe doprinijeli ulasku Hrvatske u EU? Nastojite javnosti 10 i pol godina nakon članstva u EU prodati maglu da je sloboda kretanja radnika nešto što bi se trebalo protumačiti namjernom politikom iseljavanja ove ili one vlade. Jeste li vi normalni? Mi smo od prvog govora predsjednika Franje Tuđmana nastojali ući u EU i to s onim što ona jest. A ne uzeti novac i reći ljudima da nikamo ne idu. O tome govore ljudi koji nisu ništa doprinijeli ulasku u EU. Pa onda recite otvoreno da želite van. Sad mi kaže Primorac da smo, ne 12,5, nego sada 13,5 milijardi u plusu. Pa od čega biste vi obnovili Zagreb? Ne možemo samo uzeti novac. U isto vrijeme izdajemo radne dozvole kod nas. Prolazimo isti proces kao druge zemlje, samo što nam se to događa jako brzo', poručio je Plenković.

12.59 Plenkoviću je stiglo i pitanje Sandre Benčić iz Možemo, a ona je podsjetila na najavu izmjena Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku. 'Da biste spriječili političku štetu za HDZ i vas, istrage postaju tajne. Ovo je primjer vaše politike krpanja, a vas kao premijera - premijera zakrpe. Odlučili ste korupciju ne rješavati, nego samo staviti zakrpu. Kolateralne žrtve su ne samo mediji, nego i žrtve obiteljskog nasilja koje žele ukazati na to da se ne vode adekvatne istrage. Je li vaš jedini način borbe protiv korupcije shoot the messenger politika', upitala je Benčić.

'Trenutno su prema hrvatskom zakonodavstvu izvidi tajni, istraga je nejavna, a nakon što se potvrdi optužnica, postupak pred sudom je javan. To znači da će u nekoj fazi postupka sve što je bitno biti javno. U proteklih nekoliko godina u RH je postalo normalno da se neovlašteno otkrivaju izvidni sadržaji postupka prije nego što on postane javan. Takva praksa je duboko pogrešna, protivna je ljudskim pravima onog koji je predmet kaznenog postupka i stvorila se mogućnost da se nekog unaprijed politički osudi, da mu se povrijede prava privatnosti, da se ne poštuje presumpcija nevinosti. To je doživjelo tolike manifestacije zlouporabe da smo u jednom hipotetskom primjeru, neću navoditi imena i produkcijske kuće, imali live prijenos uhićenja visokopozicionirane osobe, a u jednoj medijskoj kući novinar druge medijske kuće iznosi javnosti podatke koje u tom trenutku nitko drugi osim USKOK-a i DORH-a ne može i ne smije imati. To nije normalno, gospođo Benčić. Sada samo ono što radimo, isti tretman što su izvidi radimo u istrazi, a istraga i dalje ostaje nejavna', poručio je Plenković.

'Premijer se jako uznemirio i uznemiren je već dulje vrijeme. Premijer pokazuje nervozu jer su njegovo ime i krug njegovih suradnika upleteni u korupcijske afere i to je izašlo u javnost', javio se Nikola Grmoja iz Mosta i dobio opomenu.

Benčić je odgovorila da će se zakon nazivati 'AP-ovom krpicom'. 'Ode vam 30 ministara, vi to zakrpavate kaznenim djelom. Potencijalnu štetu koju imate s predsjednikom zagrebačkog HDZ-a krpate Turudićem, koji zatvorsku kaznu Hermanove mame pretvara u uvjetnu', kazala je Benčić.

12.36 'Bez obzira na našu veličinu i da smo mala članica i da naš glas možda ne vrijedi kao nekih velikih članica, povukli smo enormna sredstva iz EU-a. Svi ti veliki brojevi svrstavaju nas u neto primateljicu. Isporučili smo velik broj ljudi, naših stanovnika, oni danas žive u nekim drugim zemljama EU-a. Jeste li sjeli s kolegama iz Rumunjske i Bugarske, baltičkih zemalja i razgovarali o kompenzacijskim mjerama? Jeste li izračunali koliko nas ti ljudi koji su otišli koštaju', upitala je Ivana Posavec Krivec iz Socijaldemokrata.

'Sloboda kretanja ljudi jedna je od četiri temeljne slobode na kojima počiva EU. Što se dogodilo nama, dogodilo se svim državama srednje Europe u prvim godinama članstva. Sjećate se da smo mi odmah tražili ulazak na tržište rada. Mislim da se sada tržište stabiliziralo. U Irskoj, primjerice, sada je tek oko 18.000, a po medijima bi se pretpostavilo da ih je 300.000, postoji trend povratka, a Božinović radi na strategiji migracija. Koliko nas to košta, obrazovanje, fakultet... mislim da takvog izračuna nema jer je to jako teško izračunati', odgovorio je Plenković.

12.06 'Zašto, ako je točno da su realne plaće porasle za 20 posto, zdravstvo, pravosuđe i mnogi drugi najavljuju štrajkove nakon, po njima, nedovoljnog povećanja koeficijenata? Zar mislite da je to pravedno', upitao je Dario Zurovec iz Fokusa premijera Plenkovića.

'Što se tiče štrajkova, mi smo zadnjih godina imali toliko velikih kriza, a kolege iz SDP-a su 2020. rekli da će zbog koronakrize biti izgubljeno 400 tisuća radnih mjesta. Što se dogodilo, mi smo pokazali da postoje trenuci u kojima samo država može stati iza svojih građana i poslodavaca, napravili potez bez presedana i omogućili da 300 tisuća poslodavaca dobije novac i isplati plaće za 830 tisuća radnika u privatnom sektoru. Što se dogodilo - nije bilo valova otpuštanja, stečajeva i ugrožavanja egzistencije građana i njihovih obitelji', kazao je Plenković.

'Ne vidim razlog, ako nije neko politiziranje, za štrajk. Jer sve što smo radili išlo je in favorem radnika', dodao je Plenković.

11.44 SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić imao je pitanje za premijera Plenkovića. 'Vaš oklop rasplinuo se u korupciji koja je oko vas. Vaša otuđenost od stvarnog života je nestvarna, ali volite spominjati jednu rečenicu s kojom se slažem, a to je da je za političku i ekonomsku stabilnost potrebna politička predvidljivost. Pozivam vas da otvoreno kažete kada ćete biti raspisani izbori i da se outate i kažete vidite li sebe kao oporbenog zastupnika ili negdje u Europi', upitao je.

'Razočaran sam razinom pitanja za prvi aktualac u zadnjem semestru ovog mandata. Ne znam što vam je, valjda ste se pomirili da ćete dobiti kao što vam daju ankete. A one su pokazale da je Bernardić bio gigant. Ne znam što ste se ušušurili, hoće li izbori biti mjesec dana prije ili kasnije. Ne znam što vam je sada to dramatično. Ako ste toliko dobri da pobijedite, morate biti rođeni spremni. Što se tiče moje ambicije, moja ambicija je da još jednom budem predsjednik Vlade. Sigurno neću biti oporbeni zastupnik', kazao je Plenković, no nije odgovorio kada će biti održani parlamentarni izbori.

11.20 Plenkoviću je pitanje postavio i Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta. 'Postoji skupina ljudi koja je dočekala priznanje Hrvatske daleko od Hrvatske, dok ste vi pili šampanjac na Zrinjevcu', kazao je Mlinarić.

Požalio se na knjigu koje je izdalo Srpsko narodno vijeće - knjigu srpskog povjesničara Koste Nikolića 'Krajina 1991. – 1995.'. 'To je velikosrpska propaganda, koju ste vi platili preko SNV-a i Ureda za manjine. Tog se ni Goebbels ne bi postidio da je pisao. To ste platili novcem radnika koji rade za male plaće. Ova je knjiga tiskana u Kragujevcu našim novcem. Za to ste vi odgovorni. Ovo je vaša koalicija i ljudi s kojima sjedite u Vladi', rekao je Mlinarić i poklonio Plenkoviću knjigu.

'Što se tiče naše politike prema manjinama, ovo je 2024. godina. To je sada 29. godina nakon kraja Domovinskog rata. Meni se čini da prije 10 godina, prije 15 godina, 20 godina političkih aktera poput vaše stranke na političkoj sceni nije bilo. Ne sjećam se da je netko prethodnim predsjednicima Vlade spočitavao suradnju s manjinama. A tada smo bili bliže i emotivniji. Kako tada nije bio problem, a sada jest? To morate artikulirati i objasniti zašto', kazao je Plenković, prozvavši Mlinarića da je to jedina tema o kojoj zna govoriti.

'Ako mislite da smo namjerno išli baš ovu knjigu objaviti i financirati, očito ne znate kako taj mehanizam funkcionira', kazao je Plenković, dodajući da on ne može biti odgovoran za tiskanje publikacije.

11.11 'Ulazite u osmu godinu u kojoj predvodite izvršnu vlast. Na današnji svečani dan deficiti su razvojni, ogledaju se u regionalnoj razvijenosti, deficiti su demokratski, najgori od svih je demografski deficit. U 30 godina smo izgubili milijun stanovnika i bez ozbiljne migracijske politike to se ne može riješiti. Zašto se nije pripremila suvisla migracijska politika', upitao je premijera Davorko Vidović iz Socijaldemokrata.

'Vodimo računa o bilanci, jesmo li radili dobro, je li bilo deficita, procijenit će građani. Pa će imati dvije opcije - da poklone povjerenja nema koji nastojimo naći rješenje za svaki problem ili oporbi koja u svakom rješenju vidi problem', poručio je Plenković.

'Razvojni deficit... to ne vidim baš. Demokratskog deficita u 2024., odgovorno tvrdim, nema. Ako je definicija demokratskog deficita da treba prevladati narativ da sve što se radi mora biti protiv HDZ-a, uz pršteću mržnju, političko-medijsku, onda ok. Ako je to standard. Što se tiče socijalnog, uz toliko kriza zadržali smo socijalnu koheziju. Što se tiče demografije, točno, problem je tu, ali on traje preko 70 godina. Što se tiče useljeničke politike, ne smije biti da to samo radi gospodarski sektor. Treba biti osmišljeno, to ide brzo i moramo voditi računa da nam se ne promijeni struktura stanovništva, a da to ne vidimo', kazao je Plenković.

10.32 Plenkoviću je stiglo i pitanje šefa SDP-a Peđe Grbina. 'Ulazimo u godinu u kojoj će biti održan niz izbora. Znamo da se u kampanji ne želite baviti nekim temama - korupcijom ili time kako vaši kolege izvlače novac iz Vlade i dijele ih. Ali ima neka pitanja o kojima želite govoriti, na pitanje kolege Dretara, koje je zvučalo kao dogovoreno, pohvalili ste se opet Rafaleima. Ima jedna stvar koji niti želite niti ne znate riješiti, a to su mirovine. Odlučili ste se na pristup Djeda Mraza, s povremenim dodacima za Božić. Je li politika nerješavanja problema bila namjerna? Je li ta politika bila namjerna da se pred izbore možete hvaliti tuđim novcem', upitao je Grbin.

'Kada mi u Saboru slušamo vas i kad vas uspoređujemo s prethodnicima, ne samo da ste najveći patuljak među čelnicima SDP-a, i Bernardić je za vas bio gigant. Imam dojam kao da nam sami suflirate što je dobro da vam kažemo', kazao je Plenković.

'Predsjedniče Vlade, Aleksandru Plenkoviću, jeste li posljednjih mjeseci bili u dućanu i pokušali nešto platiti? Preko 50 posto onih koji u RH rade, rade za manje od 1000 eura. To vrijedi za trećinu manje nego prije tri godine. To je realnost o kojoj ne želite govoriti', kazao je Grbin.

10.10 Tek treće pitanje na aktualcu upućeno je premijeru Andreju Plenkoviću, a postavio ga je Davor Dretar iz Domovinskog pokreta te se osvrnuo na stanje sigurnosti u regiji i Europi. 'Kod nas u Hrvatskoj svjesni smo da situacija u MORH-u, s borbenom spremnošću HV-a, nije dovoljna. U mjesecima i godinama koje dolaze što namjeravate poduzeti kako biste podignuli spremnost vojske na ugroze i povećali broj aktivnih vojnika', upitao je Dretar.

'Sigurnosni kontekst u Europi i svijetu posljednje dvije godine, brutalan napad Rusije na Ukrajinu promijenio je sigurnosnu, financijsku arhitekturu svijeta. Istodobno Hamasov teroristički napad na Izrael pokrenuo je rat Izraela i Hamasa, ali i širi sukob s napadima Hezbolaha, skupine Huti iz Jemena. Sve to su ogromni izazovi za globalnu sigurnost koji se reflektiraju i na nas', kazao je Plenković.

Podsjetio je da je povećan proračun za obranu, da uskoro dolaze borbeni zrakoplovi Rafalei... 'Hrvatski vojnik je u središtu politike i nastojat ćemo privući mlade. Svjesni smo globalnog, europskog i našeg bližeg konteksta i stoga je obrambena politika jedan od važnih prioriteta', kazao je Plenković.

10.00 Marijana Petir postavila je pitanje ministru gospodarstva Damiru Habijanu o neradnim nedjeljama i sajmenim danima. 'Koji su učinci Zakona o trgovini, ima li gubitnika ili možemo zaključiti da su dobitnici i radnici i poslodavci', upitala je.

'Vi ste djelomično dali odgovor - nema gubitnika, svi su temeljem ovog Zakona na dobitku. Od manjine čujemo da će zakon imati za rezultat da će trgovci biti na gubitku. Upravo suprotno, podaci pokazuju 817.924 fiskalizirana računa više ili 35 posto ako gledamo po ostvarenom iznosu', dodao je Habijan. 'Te teze pojedinih glasnih, ali manjinskih zagovornika apsolutno ne stoje, brojke su neumoljive', poručio je.

9.51 Prvo pitanje SDSS-ova Dragana Jeckov postavila je ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, podsjetivši na nedavno premlaćivanje maloljetnika u Vukovaru. 'Tu večer su stradala nevina djeca koju su huligani pretukli jer je netko od njih govorio ekavicom. To nasilje je rezultat nacionalne netrpeljivosti. Koje preventivne mjere mislite poduzeti kako bi se zaustavilo nasilje na vukovarskim ulicama', upitala je Jeckov.

Božinović je na početku još jednom osudio taj incident. 'Kad se ovako nešto dogodi, nije dobro, ali kad govorimo o međuetničkom i navijačkom nasilju - policija je procesuirala sve takve događaje, počinitelje je otkrila. Vidim da se i policiju drži suodgovornom i mi ne bježimo od toga, nije policija svemoguća, ali ovo je pitanje koje nadilazi policiju. Ja bih da se svi akteri života u Vukovaru upitaju koji je njihov doprinos, što su oni napravili da se smanje tenzije i da se smanje stereotipi. I policija nije zadovoljna ukupnom situacijom jer je nerijetko jedina koja reagira', poručio je Božinović.

'Je li vrijeme da su nam djeca od vrtićke dobi do srednje škole separirana u isto vrijeme kada govorimo o integraciji stranih radnika', zapitao je Božinović.

Jeckov je rekla da su predstavnici Srba godinama upozoravali na ovako nešto. 'Treba da čujemo te roditelje i s ovog mjesta treba reći - stop nasilju i stop mržnji. O odvojenim školama, nemojte nam to govoriti', poručila je.

Za povredu Poslovnika javila se Karolina Vidović Krišto te je Jeckov poručila da njena stranka promiče zaštitu genocida i ratnih zločina. 'Jedini put do mira je istina, a tu istinu sprječavaju Plenković, Božinović i Pupovac', poručila je.

Zbog kršenja Poslovnika dobila je opomenu, no i dalje je nastavila govoriti te je dobila treću opomenu i zabranu govora ostatak aktualnog prijepodneva.

Za povredu Poslovnika javio se i Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta. 'Čuli ste vapaj roditelja, ali niste čuli automatsku pucnjavu iz vaših sela. A kad je riječ o zasluzi SDSS-a za mirnu reintegraciju, prvo ste zauzeli trećinu Hrvatske i kad ste izgubili, onda ste se tobože reintegrirali, nemojte, molim vas', poručio je te dobio opomenu.

9.50 Krenulo se na utvrđivanje dnevnog reda, a prigovor na poredak dnevnog reda imala je Karolina Vidović Krišto, no on je odbijen jer predsjednik Sabora ima pravo odrediti kojim redom će se nešto raspravljati.

9.40 U Sabor su stigli premijer Andrej Plenković i ministri, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković otvorio je još jednu sjednicu Sabora. Sjednica je započela himnom i minutom šutnje, a Jandroković je podsjetio da se danas obilježava kao Dan međunarodnog priznanja Hrvatske.

Na aktualnom prijepodnevu zastupnici postavljaju pitanja premijeru i ministrima. Ovaj put predviđeno je 39 pitanja, prvo će postaviti SDSS-ova Draga Jeckov, a zadnje Emil Daus iz IDS-a.

Još nije poznato hoće li ova sjednica, koja započinje današnjim aktualnim prijepodnevom, ujedno biti i zadnja u ovom sazivu Sabora. Za sada je izvjesno da će Sabor zasjedati 10 tjedana, do 22. ožujka, nakon čega će napraviti stanku u Velikom tjednu, a hoće li zastupnici nakon toga dobiti pozivnicu za još jedno zasjedanje, za sada se ne zna.

Odgovor na to pitanje, prije desetak dana, nije dao ni predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković te nije želio precizirati kada će se raspustiti aktualni 10. saziv Sabora i održati parlamentarni izbori za novi saziv.

'Izbori će biti negdje u drugom ili trećem tromjesečju, kad se donese politička odluka', rekao je tada novinarima Jandroković, ne otkrivajući hoće li 22. ožujka biti zadnji dan zasjedanja u ovom sazivu. 'Možda da, a možda i ne', odgovorio je predsjednik Sabora.