Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je redovitu godišnju publikaciju Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis, s najvažnijim podacima o radu zdravstvenih službi i pokazateljima o zdravstvenom stanju stanovnika. Podaci prikupljeni iz zdravstvenih ustanova i ordinacija s čitavog područja Hrvatske, neovisno o vlasništvu i vrsti zdravstvenog osiguranja, ukazuju i na pojedine zabrinjavajuće trendove
Zdravstvena zaštita i zdravlje stanovništva ne ovise isključivo o djelovanju zdravstvenog sustava i ne mogu se promatrati odvojeno od demografskih, gospodarstvenih i ekoloških pokazatelja, te obrazovne strukture stanovništva, navodi se u netom objavljenom HZJZ-ovom Ljetopisu za 2022. godinu, gdje se prikazuju i neke demografske i društvene značajke zemlje.
vezane vijesti
Prema Popisu stanovništva 2021. godine u Hrvatskoj su registirirana 3,871.833 stanovnika, a prema procjenama sredinom 2022. godine 3,855.641 stanovnik. Na ukupno kretanje broja stanovnika utjecali su dugogodišnje smanjivanje broja rođenih, porast smrtnosti i negativni migracijski trendovi.
U 2022. godini, živorođeno je 33.883 djece - daleko najmanje u posljednja dva desetljeća - a u istom razdoblju umrlo je 56.979 osoba. Ti podaci odnose se na rodilje i preminule koji su prebivalište, odnosno boravak u Hrvatskoj imali najmanje jednu godinu ili dulje u odnosu na vitalni događaj.
Vodeći uzrok smrti su cirkulacijske bolesti od kojih su umrle 22.303 osobe, od 'novotvorina' (rak) umrlo je 13.247 osoba, od bolesti endokrinog sustava 4500, a od covida-19 umrlo je 3843 ljudi. Nasilnom smrću 2022. godine umrlo je 2611 osoba, od čega 70 posto nesretnim slučajem, najčešće uslijed padova i prometnih nesreća.
Dojenačke smrti - značajan pokazatelj
Značajan pokazatelj ne samo zdravstvene skrbi nego i socijalno-gospodarskog i kulturnog okruženja su dojenačke smrti, koje brojne međunarodne organizacije ubrajaju u osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja populacije. U Hrvatskoj je u 2022. godini umrlo 139 dojenčadi ili 4,1 slučaj na 1000 živorođenih (u 2021. godini 3,8/1.000). Razlike među županijama su značajne, od 1,6/1.000 u Primorsko-goranskoj županiji do 12,4/1.000 u Požeško-slavonskoj županiji.
Prema Eurostatu, Hrvatska ima višu stopu dojenačkog mortaliteta od prosjeka 27 zemalja EU-a u 2021. godini; najniže stope dojenačke smrtnosti te godine zabilježene su u Finskoj, Švedskoj i Sloveniji (1,8), a najviše stope u Bugarskoj (5,6).
Porast broja pobačaja
Tijekom 2022. godine prijavljeno je 5.958 pobačaja / prekida trudnoće, a tom broju HZJZ je pribrojio još 2.026 pobačaja koji nisu prijavljeni unatoč zakonskoj obavezi, ali su evidentirani u Bazi podataka o hospitalizacijama. Ukupno je tako bilo 7984 pobačaja, što je najviše od 2015. godine kada ih je bilo registrirano 8362.
Najveći udio u pobačajima 2022. čine legalno inducirani pobačaji, odnosno 38 posto, a slijede 'abnormalni produkti začeća' (32 posto) i spontani pobačaji (21 posto). Među ženama s legalno induciranim prekidima trudnoće najviše je onih koje već imaju djecu (66 posto) i u dobi od 30 do 39 godina (45 posto), dok je djevojaka mlađih od 20 godina s prekidima trudnoće bilo 186, odnosno šest posto.
Sve više zaposlenih u zdravstvu
Sve je više djelatnika u zdravstvu: krajem 2022. godine u tom je sustavu bilo zaposleno ukupno 75.502 zdravstvena radnika i suradnika, više nego 2021. (75.186), 2020. (72.929), 2018. (72.577), 2017. (71.506), 2016. (69.841) i 2015. (68.411).
U zdravstvu je 2022. radilo 15.863 doktora medicine, što je povećanje u odnosu na 2021. godinu za jedan posto (15.707). Žena je među ukupno zaposlenim doktorima medicine 64 posto. U ukupnom broju liječnika specijalista je 65 posto. Administrativnih radnika u 2022. u hrvatskom zdravstvu bilo je 5733, a tehničkih 11.125 ili ukupno 16.858, što je pad u odnosu na 2021. (16.978).
