''Odluka koju je donio Vrhovni sud je pravno neutemeljena i ne postoji u nijednom pravnom sustavu ni Republike Hrvatske niti bilo koje druge zemlje Europske unije. Nije moguće plaćati zatezne kamate na nešto čega nema. Ako nema glavnice duga, onda nema ni zatezne kamate'', rekao je Aleksić za Hinu.

Aleksić smatra da će odluka Vrhovnog suda od utorka ''pasti na Ustavnom sudu, a ako ne na tom sudu, onda sigurno na Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP), jer potrošači imaju pravo na punu restituciju koja znači i glavnicu duga i zateznu kamatu''.

''Mi konverzijom nismo obeštećeni i zato imamo pravo na punu restituciju. Tako je prema pravu EU i prema hrvatskom pravu'', dodao je naglasivši kako građani mogu očekivati zatezne kamate na preplaćene iznose.

'Svi koji se odluče na ustavnu tužbu sigurno će uspjeti'

Ocijenio je da je odluka Vrhovnog suda pokušaj kompromisa prema bankama ''i to debelo u korist banaka'' te da će nakon odluke najviše suda svako pojedinačno morati odlučiti hoće li biti zadovoljan ''ovakvom nikakvom presudom ili će ići dalje prema Ustavnom sudu ili ESLJP-u''.

Nadodao je kako je uvjeren da će svatko tko se odluči podnijeti ustavnu tužbu sigurno uspjeti, jer kako zaključuje, odluka Vrhovnog suda nema veze s pravom.

Vrhovni sud je u utorak dovršio raspravu u slučaju švicarskog franka, prihvativši pravno shvaćanje prema kojem korisnici koji su konvertirali kredite u eure imaju pravo na isplatu zateznih kamata.

Sjednica je sazvana zbog različitih pravnih shvaćanja izraženih u neotpravljenim odlukama ovog suda, a na sjednici su razmatrana tri pravna shvaćanja, koja su trebala da bi bila usvojena dobiti minimalno 12 glasova sudaca, jer se odluke na sjednici građanskog odjela donose većinom glasova svih sudaca, priopćio je sud.

Šest sudaca protiv prava na povrat

Dovoljnu većinu u konačnici je dobilo samo pravno shvaćanje da "potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita, nakon sklapanja tog sporazuma, ima pravo... na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita... od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije“.

To je pravno shvaćanje dobilo 13 glasova sudaca građanskog odjela, priopćio je Vrhovni sud.

Samo šest glasova dobilo je prvo pravno shvaćanje da potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita nema pravo na povrat.

Deset sudaca pritom je bilo za odluku da potrošač "ima pravo na povrat više plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u slučaju ako bi postojala razlika na štetu potrošača između ukupnog iznosa koji bi mu pripadao po osnovi ništetnosti navedenih odredbi do dana izvršene konverzije (jednako kao i onim potrošačima i korisnicima kredita u CHF ili kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF koji nisu mogli ili nisu izvršili konverziju) i uplaćenog iznosa koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita".