Premda kompanija, koja ostvaruje oko 80 posto cjelokupne online prodaje u Kini, nije precizirala koliko dionica kani ponuditi na američkom tržištu, analitičari procjenjuju da bi Alibaba mogla prikupiti između 15 i 20 milijardi dolara, čime bi nadmašila inicijalne ponude Vise i Facebooka.

Visa je 2008. godine javnom ponudom prikupila 19,65 milijardi dolara, dok je Facebook 2012. prikupio 16 milijardi.

Premda se tvrtka bavi i drugim internetskim uslugama, kao i 'cloud computingom', Alibaba više od 80 posto svojih prihoda ostvaruje na tri trgovačke platforme, na kojima prodaje sve – od šivače igle do namještaja i dječjih proizvoda.

Lani je time ostvarila promet od oko 248 milijardi dolara, dok je broj njezinih aktivnih korisnika porastao za 14 posto, na 230 milijuna, više nego što imaju Amazon.com i eBay zajedno. Pritom zapošljava oko 20.800 ljudi, manje od eBaya.

U posljednjem lanjskom tromjesečju dobit Alibabe iznosila je 1,35 milijardi dolara, dok su prihodi tvrtke bili 3,06 milijardi.

Tržišna vrijednost Alibabe procjenjuje se od 168 do 200 milijardi dolara, po čemu je najvrjednija internetska kompanija nakon Googlea.

Alibabu je prije 15 godine utemeljio bivši učitelj engleskog jezika Jack Ma u iznajmljenom stanu, počevši s prodajom nekoliko desetaka predmeta, da bi već 2005. godine, kada je Yahoo kupio udjel u tvrtki, njezina tržišna vrijednost dosegnula nekoliko milijardi dolara. Uz Yahoo, danas udjel u Alibabi drži i niz američkih investicijskih fondova, kao i Softbank.

Jučerašnjim podnošenjem zahtjeva američkoj Komisiji za vrijednosne papire počeo je pohod Alibabe na američko tržište kapitala, koji će u inicijalnoj fazi potrajati nekoliko mjeseci, dok ne dobije odobrenje za trgovanje njezinim dionicama.

Nakon što potencijalnim investitorima predstavi financijske rezultate i poslovne planove, bit će određena cijena dionice Alibabe u inicijalnoj javnoj ponudi, a tada će se odlučiti i na koje će tržište dionice biti uvrštene – na Wall Street ili Nasdaq platformu.