Amnesty International i Human Rights Watch (HRW) rekli su da su tigrajski civili mete "nemilosrdne kampanje etničkog čišćenja" u zapadnoj tigrajskoj regiji od izbijanja etiopskog rata u studenome 2020.

U mjesecima nakon toga nekoliko stotina tisuća Tigrajaca iz zapadnog Tigraja protjerale su sigurnosne snage i civilne vlasti na "koordinirani način" etnički motiviranim silovanjima, ubojstvima, izgladnjivanjem i drugim oblicima teških kršenja.

"Ti rasprostranjeni i sustavni napadi protiv tigrajske civilne populacije zločini su protiv čovječnosti i ratni zločini", rekli su Amnesty i HRW u zajedničkom izvješću naslovljenom "Izbrisat ćemo vas s ove zemlje".

U 15 mjeseci HRW i Amnesty razgovarali su sa 400 ljudi uključujući izbjeglice koji su pobjegli u Sudan i svjedoke nasilja koji još žive u zapadnoj Tigraju i drugdje u Etiopiji.

Dokumentirali su seksualno porobljavanje i grupna silovanja tigrajskih žena, uključujući žrtvu čiji su napadači rekli da joj "čiste" krv.

Također su prikupljali svjedočenja o smrtima Tigrajaca u prenatrpanim zatvorima i masovne egzekucije desetaka muškaraca pored rijeke.

Za zlodjela se okrivljuju novoimenovane civilne vlasti u zapadnom Tigraju i regionalne snage i iregularne milicije iz susjedne regije Amare.

Amara i Tigraj dom su dvije su najveće etničke skupine u Etiopiji a obje polažu povijesno pravo na plodno prostranstvo zapadnog Tigraja koje se proteže od rijeke Tekeze do Sudana.

SAD je u ožujku 2021. upozorio na "činove etničkog čišćenja" koje se provodi u zapadnom Tigraju. Amarske vlasti optužbe su odbacile kao "propagandu".

Šokantni zločini

No, organizacije su također uprle prst u Adis Abebu, optužujući vladu premijera Abija Ahmeda da prikriva zlodjela i ozbiljno ograničava neovisni pristup zapadnom Tigraju.

Ondje su počinjena zvjerstva "uz pristanak i moguće sudjelovanje etiopskih saveznih snaga", navodi se u izvješću.

"Etiopske vlasti nepokolebljivo su osporavale šokantne razmjere zločina koji su se dogodili i izrazito ih nisu rješavali", rekao je Kenneth Roth, izvršni direktor HRW-a.

Prije sedamnaest mjeseci Abij je poslao vojnike u Tigraj nakon što je optužio bivšu vladajuću stranku u regiji, Frontu za oslobođenje naroda Tigraja (TPLF), za orkestriranje napada na logore savezne vojske.

Zapadni Tigraj su brzo zauzele savezne snage i amarske snage, te su imenovane nove vlasti.

HRW i Amnesty rekli su da su lokalni dužnosnici zabranili upotrebu tigrajskog jezika, po gradovima postavili natpise kojima se naređivalo Tigrajcima da odu i uskratili pristup poljoprivrednom zemljištu i humanitarnoj pomoći.

Eritrejske snage - udružene s Etiopijom u borbi protiv TPLF-a - pridružile su se amarskima u pljački usjeva i stoke i tjeranju Tigrajaca iz njihovih domova, priopćile su skupine za ljudska prava.

Tisuće ljudi držane su u zatočeničkim logorima u kojima su mnogi umrli. "Neki su umrli od posljedica mučenja, uskraćivanja medicinske skrbi i nedostatka hrane i vode; druge su ubili čuvari", navodi se u izvješću.

Abij je obećao brzi završetak sukoba, ali se on odužio, s tim da se bojišnica mnogo puta pomicala i sukob se proširio izvan Tigraja.

Poginulo je nebrojeno mnogo civila, a sve strane optužene su za teške zločine nad civilima.

Adis Abeba je prošli mjesec proglasila "humanitarno primirje", dok su pobunjenici pristali na "prekid neprijateljstava" pod uvjetom da pomoć stigne u Tigraj.

Otad je u pogođenu regiju stiglo nešto pomoći, ali humanitarne skupine kažu da to nije ni približno dovoljno s obzirom na stotine tisuća ljudi koji gladuju širom Tigraja.