Prvi govor novoimenovanog američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovi prvi objavljeni potezi uglavnom su očekivani, a svakako su ispunili očekivanja njegovih birača. Po stilu govora - započeo je vedrom najavom dolaska zlatnog doba, a završio gotovo otvorenom prijetnjom da će instrumentalizirati američku ekonomsku i energetsku moć kako bi ostvario vanjskopolitičke ciljeve - smatra Gorana Grgić, profesorica i predavačica američke unutarnje i vanjske politike pri Centru za američke studije na Sveučilištu u Sydneyju
Grgić upozorava da se Trump otvoreno zalaže za neorevizionizam i da očito slijedi Monroevu doktrinu s početka 19. stoljeća, po kojoj nitko nema što tražiti na zapadnoj hemisferi pored Amerike, a vidi i mogućnost za promjene granica i propitivanje niza postojećih sporazuma.
'Prvi govor bio je po mnogočemu u okvirima očekivanog: objavljeno je izvanredno stanje na granici s Meksikom i najavljen cijeli dijapazon politika oko imigracije, pri čemu je novost službeno proglašenje kartela terorističkim organizacijama. U ekonomskim politikama SAD će se kretati u smjeru protekcionizma - čak je izričito najavljeno 'vanjsko oporezivanje' - dok će se u energetici koristiti fosilna goriva kako bi se promovirali američki interesi', kaže Grgić.
vezane vijesti
Posebno mjesto očekivano dobio je ideološki sklop tema, što populisti poput Trumpa, kaže Grgić, uvijek nazivaju 'zdravim razumom' - a u stvarnosti misleći na regresiju oko nekih bolno stečenih manjinskih prava.
'Dakle, sve je prošlo očekivano: deportacija ilegalnih imigranata, uvođenje carina, dokidanje klimatskih i 'woke' politika. Tek treba vidjeti kako će izgledati njegova protuinflacijska politika', kaže sugovornica tportala.
Grgić primjećuje da je novi američki predsjednik spomenuo obrazovni sustav u kojemu 'djeca uče mrziti Ameriku', pri čemu sasvim sigurno misli na 'Projekt 1619' u sklopu kojega se na ponešto drugačiji način promatra osnivanje SAD-a, 'istočni grijeh' ropstva i problem strukturalnog rasizma, koji sasvim jasno postoji i danas.
'Trump sve poriče i tvrdi da će sustav ubuduće biti potpuno baziran na meritokraciji, no to je nemoguće ako strukturalni problemi i danas postoje i ako je sasvim jasno da crnci slabijeg imovinskog stanja imaju višestruko manje šanse od bijelaca s imućnijim podrijetlom. Tu je dakako i priča o rodnim identitetima koja se koristi za mobilizaciju dijela glasača i koja nije endemska u SAD-u nego, dapače, potpuno globalna tema', objašnjava Grgić.
Ona ističe da je nastupni govor novog američkog predsjednika uglavnom bio namijenjen domaćoj upotrebi, dok su vanjskopolitičke teme spomenute samo rubno - a mnoge poput rata u Ukrajini i odnosa s Vladimirom Putinom, pa ni bizarnih najava i prijetnji aneksije Grenlanda i Kanade, doslovno ni jednom riječju. Iznimka je priča oko Panamskog kanala kojega je Trump otvoreno najavio 'uzeti'.
'On u fokus stavlja zemlje zapadne hemisfere i vraća se na postavke iz 19. stoljeća, odnosno Monroevu politiku po kojoj se Americi nema tko što miješati u odnose u ovom dijelu svijeta. Prijetnju oko Panamskog kanala shvatila bih vrlo ozbiljno, kao najavu da će vanjsku politiku voditi ekonomskim oružjem: bit će tu dosta ucjena i ne bih isključila da će se agresivnim revizionističkim nastupom postići neki novi 'deal' kako bi se izmijenila struktura upravljanja tim strateškim prolazom', kazala nam je Grgić.
Trump će, očekuje i ona, svoje vanjskopolitičke ciljeve mahom nastojati postizati ekonomskim sredstvima, što je gotovo otvoreno najavio kada je rekao da će se njegovu administraciju ocjenjivati 'po broju ratova koje je okončala, ili ih nije ni započela'.
'Za stvarno formiranje njegove buduće vanjske politike i za njenu ocjenu trebat će pričekati barem nekoliko mjeseci, a možda i godinu dana, koliko će trebati da se izrade nove nacionalne sigurnosne i obrambene strategije koje svaki novi predsjednik tradicionalno predstavlja Kongresu', kaže Grgić.
Očito će se tek tada znati gdje je svijet s Donaldom Trumpom, barem dugoročno.
