Vlada je jučer u saborsku proceduru uputila Nacrt prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada te on među ostalim donosi niz novosti vezanih uz kratkoročni najam stanova. A osnovni cilj mu je doskočiti problemu smanjivanja stambenog fonda za dugoročno stanovanje. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i HEP-a, 40 posto sveukupnog stambenog fonda ne služi za stanovanje
Tako će onaj tko namjerava koristiti stan za takvu vrstu najma morati ishoditi pisanu suglasnost kvalificirane većine, odnosno 80 posto suvlasnika, a dodatan uvjet je da suglasnost obavezno moraju dati i vlasnici stanova 'čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče s njegovim stanom'.
vezane vijesti
Sve odredbe koje se odnose na stanove vrijede i za one koji tako rentaju poslovne apartmane i poslovne prostore u zgradama.
Suvlasnik koji pak želi tako iznajmiti stan prije prikupljanja potrebnih potpisa morat će o tome obavijestiti predstavnika suvlasnika, a predviđeno je da oni koji koriste stan za kratkoročni najam i/ili najam za radnike plaćaju pričuvu u dvostrukom iznosu od utvrđenog. Za one koji daju stan u kratkoročni najam bez suglasnosti 80 posto suvlasnika predviđene su kazne od dvije do 10 tisuća eura.
U Vladi drže da je kratkoročno rentanje pogodovalo 'nerealnom poskupljenju cijena nekretnina namijenjenih stanovanju', ali i iseljavaju stanovništva iz jezgri gradova na periferiju te je u konačnici smanjilo dostupan stambeni fond za stanovanje.
Kako su pojasnili iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odredbe o prikupljanju potpisa odnose samo na one koji se kratkoročnim rentanjem požele baviti nakon 1. siječnja 2025. godine kada bi zakon trebao stupiti na snagu dok će dvostruki iznos pričuve plaćati i novi i stari kratkoročni rentijeri.
