Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Ivo Davor Stier i Tonino Picula boravili su u Washingtonu gdje su u sklopu 'hrvatskog tjedna' promovirali Hrvatsku kao novu članicu EU-a. O utiscima koje je sa sobom donio iz SAD-a i odrađenom poslu razgovarali smo s eurozastupnikom Stierom koji se s druge strane Atlantika susreo i s nekim neugodnim pitanjima
Kako ste promovirali Hrvatsku u Washingtonu?
Na poziv Ureda Europskog parlamenta u SAD-u, kolega Picula i ja posjetili smo Washington i s američkim partnerima razgovarali o ulozi Hrvatske kao najnovije članice EU-a u promicanju europskih vrijednosti u Jugoistočnoj Europi. Posebno smo se osvrnuli na situaciju u Bosni i Hercegovini i neravnopravan položaj hrvatskog naroda. Međutim, dotaknuli smo se i drugih važnih pitanja za odnose EU-a i SAD-a, od Transatlantskog sporazuma o investicijama i partnerstvu, do suradnje u politici prema Ukrajini. O svim tim temama razgovarali smo u Kongresu, State Departmentu, Pentagonu, ali i na javnim nastupima na sveučilištu John Hopkins, u Metropolitan Clubu i na prijemu zaklade Bertelsmann. Također smo se susreli s predstavnicima hrvatskog iseljeništva na prijemu u hrvatskom veleposlanstvu.
Kakve su bile reakcije vaših sugovornika?
SAD je aktivno podržao hrvatski put prema NATO-u i EU-u pa sam kod naših američkih sugovornika osjetio da su naš posjet doživjeli kao još jednu potvrdu ispravnosti takve politike. Posebno su cijenili činjenicu što smo Picula i ja zajedno nastupili iako dolazimo iz različitih stranaka. Pritom je svaki od nas artikulirao svoja stajališta iz perspektive kršćanske demokracije, odnosno socijaldemokracije, ali je zajednički bio europski ton naše poruke o ulozi Hrvatske kao nove članice EU-a i saveznika SAD-a.
Kako Amerikanci gledaju na Hrvatsku danas?
Unatoč svim našim problemima, kojih su u Washingtonu svjesni, Hrvatska je za Amerikance uspješna priča koja može biti primjer drugima u Jugoistočnoj Europi. Mi smo zemlja koja se nakon pada komunizma uspjela izboriti za svoju samostalnost, obranila od agresivne politike Slobodana Miloševića, ispunila zahtjevne kriterije i postala članica NATO-saveza i EU-a. Sada je potrebno nastaviti s reformama koje su započete u pristupnim pregovorima i pokrenuti nove strukture reforme u gospodarstvu. U tom procesu koji je pred nama smatram da moramo intenzivirati odnose s Amerikom, kako bilateralnim aktivnostima tako i u okviru odnosa EU - SAD.
Zastupnik Picula kaže da su vas pitali o Šimunićevu ustaškom ispadu. Što su vas pitali i kako ste Vi reagirali?
To je ispad koji samo može štetiti ugledu Hrvatske u svijetu, a dokaz tome je to što je dopisnik Tanjuga postavio takvo pitanje u diskusiji nakon predavanja na sveučilištu John Hopkins. Naravno, time se otvorila šira tema, od rehabilitacije četnika u Srbiji do potrebe osuđivanja svih totalitarnih režima 20. stoljeća, fašizma, nacizma i komunizma. Moj stav, koji sam iznio i u Washingtonu, jest taj da je potrebna puno veća doza iskrenosti u osuđivanju totalitarizma. Nije dovoljno osuditi neki ispad zbog toga što pazimo na naš ugled, već bi ta osuda trebala biti prirodan rezultat uvjerenja da je svaki totalitarizam neprihvatljiv. Zato sam i kazao kako će hrvatsko društvo učiniti korak naprijed kada se antikomunizam prestane koristiti kao alibi za nostalgiju prema ustaškom teroru i kada se antifašizam prestane koristiti kao alibi za nostalgiju prema komunističkoj diktaturi.
Je li bilo interesa i govora o američkim investicijama u Hrvatsku?
O tome smo razgovarali najviše u okviru rasprave o Transatlantskom sporazumu o investicijama i partnerstvu. Nažalost, obim američkih ulaganja u Hrvatsku, kao i bilateralne trgovinske razmjene, nije na poželjnoj razini. Problem je u tome što se i domaći kapital u Hrvatskoj sve manje kanalizira u proizvodnju i nova ulaganja. Potrebne su strukturne reforme za rast hrvatskog gospodarstva. Zato je nužna i nova politička kultura koja će znati stvoriti potreban konsenzus u društvu i Hrvatskoj vratiti nadu.
