Čini se da tek mali dio čovječanstva, njih možda dva ili tri posto, u krvi ima antitijela koja pokazuju da su zaraženi Covidom-19, piše Guardian, pozivajući se na najnoviji izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije. Ta je informacija ugasila i posljednje nade pobornika teorije 'imuniteta stada' i ublažavanja samoizolacije, karantena i zatvaranja.

'Popuštanje ograničenja ne znači kraj epidemije u nekoj zemlji', rekao je glavni tajnik Svjetske zdravstvene organizacije dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus na brifingu za medije u ponedjeljak u Ženevi. 'Takozvana zatvaranja mogu pomoći u suzbijanju epidemije.'

Serološka ispitivanja kojima bi se utvrdilo koliki je dio populacije prebolio infekciju i razvio protutijela na njega, i eventualno stekao određenu razinu imuniteta, sugeriraju da je taj broj nizak.

'Prvi podaci govore da je relativno mali postotak stanovništva možda bio zaražen', rekao je Tedros. 'Njih ne više od dva, tri posto.'

Američka epidemiologinja dr. Maria Van Kerkhove, tehnička voditeljica Svjetske zdravstvene organizacije za pitanja Covida-19, smatra da će broj zaraženih biti veći, ali ne može biti sigurna u to.

'U početku nailazimo na manji udio ljudi s antitijelima nego što smo očekivali', kaže Van Kerkhove. 'Zaražen je manji broj ljudi.'

U petak objavljeno istraživanje Sveučilišta Stanford, koje tek čeka znanstvenu valorizaciju, spominje kako je virusom zaraženo 50 do 85 puta više ljudi nego što pokazuju službene brojke.

U vrijeme provođenja studije u okrugu Santa Clara, u kojem se nalazi Stanford, zabilježeno je 1094 potvrđenih slučajeva Covida-19. No testovi na antitijela pokazala su da je do početka travnja bilo zaraženo između 48.000 i 81.000 ljudi, od kojih većina nije razvila simptome.

Ali čak i te visoke brojke znače da je unutar ukupnog stanovništva okruga njih samo tri posto zaraženo i ima antitijela na virus. Nizozemska studija na 7000 davatelja krvi također je otkrila da samo tri posto davatelja ima antitijela.

Van Kerkhove smatra da treba pažljivo razmotriti način na koji se provode studije.

'Brojne studije pokazuju da mali postotak populacije ima antitijela. Od jednocifrenih brojeva do 14 posto u Njemačkoj i Francuskoj. Zaista je važno razumjeti kako su provedene te studije', kaže Van Kerkhove.

Bitno je znati tko su uopće testirani ljudi, kako su birani za studije, ima li među njima boležljivih ili su svi odreda zdravi darivatelji krvi, i kakva je uopće kvaliteta obavljenih testova.

Van Kerkhove je prošli tjedan rekla da, čak i ako su testovi pokazali da osoba ima antitijela, to ne dokazuje da je i imuna.

'Trenutno nemamo dokaza da upotreba serološkog testa može pokazati da je netko imun ili je zaštićen od ponovne infekcije', upozorava Van Kerkhove.