Dovršetak konzervatorsko-restauratorskih radova na sanaciji sjeverozapadne kule pulske Arene bio je povod za predstavljanje javnosti jednog od najznačajnijih istarskih arheoloških projekta, kojeg su danas s ravnateljem Arheološkog muzeja Istre Darkom Komšom obišli pulski gradonačelnik Boris Miletić, pročelnik županovog kabineta Miodrag Čerina te novinari
'Konzervatorsko-restauratorske radove na sjeverozapadnoj kuli amfiteatra izveo je Hrvatski restauratorski zavod uz pomoć tvrtke Kapitel iz Žminja, Odsjeka za konzervaciju-restauraciju kamena Umjetničke akademije u Splitu te Građevinskog fakulteta iz Zagreba, a radovi su se odvijali pod nadzorom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Puli. Dosad izvedene radove, naručitelj sanacije sjeverozapdne kule, Arheološki muzej Istre platio je 5.078.145,36 kuna, no tom iznosu treba pridodati još oko 300 tisuća kuna, koliko će stajati završni radovi i skidanje skele', kazao je ravnatelj muzeja Darko Komšo, prilikom predstavljanja izvršenih radova na sjeverozapadnoj kuli. Kako je istaknuo, preostalo je još samo uklanjanje skele koja je trenutno opasuje i otkrit će se novi sjaj pulskog amfiteatra, sigurno najznačajnije građevine u Puli.
Govoreći o završenoj rekonstrukciji sjeverozapadne kule ravnatelj Komšo je naglasio kako Arheološki muzej Istre želi odgovorno i pažljivo skrbiti o svim kulturnim spomenicima. Napomenuo je kako će se obnova Arene svakako nastaviti, a trenutno postoje dvije ideje: uređenje jugozapadne kule, gdje je sad ulaz, ili da se uredi plašt od kule dalje prema sjeveru. Po odabiru mjesta daljnjih radova, formirala bi se međunarodna stručna komisija koja bi donijela metodološki plan izvođenja radova, zatim bi se izradio 3D laserski snimak, kao i projekt skele. Po dizanju skele sačinila bi se detaljna mapacija degradacija i izradio radni zadatak, a nakon svih ovih pripremnih radova, pristupilo bi se konzervatorsko-restauratorskim te radovima statičke sanacije. U međuvremenu, veli Komšo, uredit će se okoliš oko jugozapadne kule Arene.
Predstavljajući tijek radova, konzervatorica Lana Kekez navela je kako je konzervatorsko-restauratorske radove na sjeverozapadnoj kuli amfiteatra Hrvatski restauratorski zavod započeo u kolovozu 2007. godine na inicijativu Arheološkog muzeja Istre, kada su počela ispitivanja Arene, a potom je 2009. godine uslijedila sanacija sjeverozapadne kule.
Analizom stanja kamena na kuli amfiteatra prije početka restauratorsko-konzervatorskih zahvata ustanovljeno je da se na kamenu kule nalazi nekoliko slojeva patina i kora. Na površini kamena utvrđeno je postojanje više vrsta prevlaka, sivih kora, tamnožuto-narančastih inkrustacija te crne kore. Svih 14 etaža kule očišćeno je od površinskih naslaga koje su, osim što su nagrđivale objekt, djelovale i razarajuće na kamen. Tijekom sanacije kule organska i anorganska onešićenja uklonjena su sa 1.415 četvornih metara površine, a na devet četvornih metara površine valjalo je očistiti grafite i tragove boja.
Nakon ispitivanja kameni blokovi očišćeni vodenom parom, a neki dijelovi laserom, poput osjetljive površine grba posvećenog mletačkom senatoru Gabrijelu Emu, poznatom po tome što je 1583. godine spriječio da Arena bude odnesena u Veneciju. Uz pomoć ručnog klesarskog alata uklonjeno je ukupno oko 3.875 metara stare, ne orginalne, žbuke u sljubnicama između kamenih blokova, što je učinjeno vrlo pažljivo kako bi se minimalizirala mogućnost oštećivanja izvornih kamenih blokova, a dodatno ga je otežavala erodiranost nekih kamenih površina.
Na površinama sjeverozapadne kule izbrojeno je 1.196 većih rupa na kamenim blokovima nastalih uglavnom pri vađenju kovina tijekom srednjeg vijeka, i to na ugaonim mjestima blokova gdje su bili sidreni klinovi i klanfe. Prije rekonstrukcije oštećenja, izvedena je armatura od karbonskih vlakana. Rekonstrukcije se obično izvode u nekoliko slojeva, sve dok se ne postigne željena debljina. Za zapunjavanje prvog sloja korištena je žbuka na osnovi vapna, koja nije osjetljiva na djelovanje soli, a završni dio rekonstrukcije izveden je na tako pripremljenoj površini slojem vapneno-akrilnog materijala rađenog prema uzorku kamena s Arene.
Stručnjaci Prirodoslovnog laboratorija Hrvatskog restauratorskog zavoda su na temelju rezultata provedenih analiza ustanovili da je potrebno fugirati kamene blokove vapneno-akrilnom smjesom kako bi se spriječio prodor oborinske vode i vlage između blokova. Važno je naglasiti da su nove sljubnice nekoliko milimetara upuštene u odnosu na kamen, te da se bojom uklapaju u cjelinu. Isfugirano je gotovo pet kilometara fuga ili, preciznije, 4.700 metara.
Nešto više od dva mjeseca, od listopada do kraja prošle godine, trajali su zahvati statičke sanacije. Uz ostale radove, dijelovi blokova zamijenjeni su kamenom iz vinkuranskog kamenoloma kojim je Arena građena. Svi zahvati, čulo se na prezentaciji, popraćeni su opsežnom fotodokumentacijom pa je tako snimljeno je više od 17.000 fotografija u digitalnom obliku.
