Direktor Turističke zajednice Široki Brijeg Grgo Mikulić dvije je godine na hercegovačkom suncu klesao slova. Kad ih je postavio uz cestu u mjestu Kočerin, stanovnici su bili začuđeni: bila su to nekoliko tona teška ćirilična slova, piše Večernji list
Za taj kraj, naseljen isključivo Hrvatima, to je bio šok. Uskoro je stigla i prva reakcija - jedno slovo 'hrvatske ćirilice' našlo se preko noći na zemlji.
'Nije mi bilo drago, naravno. Ali me to nije nimalo obeshrabrilo da nastavim klesati ostala slova', rekao je Mikulić za Večernji list, opravdavajući reakciju čistom neinformiranošću.
'U početku je bilo nevjerice i čuđenja, ali kad smo objasnili da se radi o starom hrvatskom pismu kojim je 1404. godine pisana i Kočerinska ploča, nadgrobni spomenik Vignja Miloševića, koja se čuva u crkvenom prostoru crkve u Kočerinu kao spomenik nulte kategorije, onda je sve sjelo na svoje. Forsiranje ćirilice kao srpskog pisma kod naroda stvorilo je animozitet prema svakoj ćirilici, makar je ona, uz latinicu i glagoljicu, srednjovjekovno hrvatsko pismo, 'arvacka ćirilica', kako se spominje u dodatku Poljičkog statuta iz 1665. godine', objasnio je Mikulić još u siječnju za Slobodnu Dalmaciju.
'Naš je cilj da hrvatska ćirilica u UNESCO-u dobije status nematerijalne svjetske kulturne baštine', rekao je Mikulić.
