Alexander Van der Bellen, kojeg podržava stranka Zeleni, s 26 posto, uživa najveću podršku birača. Odmah iza njega se, s 24 posto potpore, nalazi kandidat desne, populističke Slobodnjačke stranke Austrije (FPOE) Norbert Hofer. Na trećem mjestu je bivša sutkinja Ustavnog suda i neovisna kandidatkinja Irmgard Griss.

Daleko iza ovo troje kandidata nalaze se predstavnici velikih etabliranih stranaka koje posljednjih desetljeća vladaju Austrijom. Kandidat vladajuće Socijaldemokratske stranke Austrije (SPOE) Rudolf Hundstorfer može računati s potporom svega 16 posto glasača.

Kandidat narodnjaka (OEVP) Andreas Khol, koji zajedno sa socijaldemokratima od 2013. tvore vladu, može računati s 11 posto. Na dnu ljestvice se nalazi građevinski poduzetnik i neovisni kandidat Richard Lugner na kojeg, s tri posto glasova, ne računa više nitko.

Kandidati s najvećom potporom, koji dolaze i sa suprotnih strana političkog spektra, ujedno simboliziraju i podjelu Austrije i to prije svega oko jednog pitanja: odnosa prema izbjeglicama, teme koje je posljednjih mjeseci odigrala veliku ulogu i u izborima za gradonačelnika Beča, kao i za vodstvo savezne pokrajine Gornje Austrije.

Stavovi glavnih konkurenata su dijametralno suprotni: dok 72-godišnji bivši sveučilišni profesor Van der Bellen intelektualnom retorikom kritizira dosadašnju izbjegličku politiku socijaldemokratsko-narodnjačke vlade kao prestrogu, njegov suparnik, tridesetak godina mlađi Norbert Hofer se populističkim najavama zalaže za politiku nulte tolerancije prema izbjeglica. On žestoko kritizira dogovor Europske unije i Turske oko izbjeglica i prijeti izlaskom Austrije iz EU-a ukoliko Turska postane njezinom članicom.

Na posljednjim predsjedničkim izborima prije šest godina aktualni socijaldemokratski predsjednik Heinz Fischer osvojio je 79 posto glasova.

Predsjednička dužnost u Austriji uglavnom je reprezentativnog karaktera, a neki ju nazivaju i "funkcijom najvišeg činovnika u državi".