'Hrvatska se vidljivo gospodarski oporavlja. Nedavni pokazatelji ukazuju na rast BDP-a više od tri posto', piše bečki Der Standard u članku u kojemu se analiziraju problemi koje Agrokor i Ina izazivaju u hrvatskom gospodarskom oporavku.

'Ekonomist Vladimir Čavrak sa zagrebačkog sveučilišta smatra da je nova vlada pod vodstvom Andreja Plenkovića imala i dobar početak s gospodarskom politikom. Ključne su točke porezna reforma, olakšice za poduzeća i kupnja naftne kompanije Ine od mađarskog Mola', navodi austrijski list i dodaje kako se kupnja dionica Ine planira financirati prodajom udjela u HEP-u.

Iako Ministarstvo financija najavljuje kako će porezna reforma rezultirati rastom od 0,5 posto, 'i dalje nedostaje politička volja za provođenjem strukturnih reformi'. Der Standard citira ekonomista Čavraka koji kao najvažniju izdvaja reformu lokalne samouprave.

Problematična je ideja oko otkupa Ine, koja bi se trebala financirati prodajom udjela u HEP-u. 'Već je objava ovog plana pred Božić poslala negativnu poruku stranim investitorima', ističu. Der Standard piše da se Ina u Hrvatskoj smatra nacionalnom svetinjom te podsjeća na to da je bivši premijer Ivo Sanader preko novoga ugovora predao Molu upravljačka prava, što mu se i te kako zamjera i 'zbog čega je 2014. i osuđen', i to zbog 'navodnog primanja mita od šefa Mola Zsolta Hernadija'. U Hrvatskoj se nadaju kako će se ugovor iz 2009. moći proglasiti ništavnim.

Der Standard podsjeća i na to da je Hrvatska izgubila arbitražu protiv Mola, 'što izaziva velike troškove za državu'. Problematično u vezi s otkupom Ine od Mola je to što će 'oko deset milijardi kuna (1,3 milijarde eura) otići u Mađarsku, umjesto da se ulože u druge investicije u Hrvatskoj'.

Drugi je veliki izazov za hrvatsko gospodarstvo Agrokor, navodi Der Standard. 'U veljači je ruska banka Sberbank od koncerna koji se sastoji od 60 firmi zatražila plaćanje kredita koje Agrokor očito ne može servisirati. Dugovi iznose oko šest milijardi eura, dakle šest ili sedam puta više nego što je kapital kojim Agrokor raspolaže.'

'Ovisnost o ruskoj banci i politički je problem jer novi premijer Andrej Plenković nije pretjerano blizak Rusiji, za razliku od prethodne vlade u kojoj je bio Tomislav Karamarko.' Agrokor u Hrvatskoj zapošljava 40 tisuća ljudi te još 20 tisuća u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Bečki list navodi i da je bonitetna agencija Moody’s nedavno Agrokoru promijenila kreditni rejting sa stabilnog u negativan.

No smatra se da Hrvatska neće dopustiti propast Agrokora, jer godišnji prihod koncerna predstavlja 15 posto BDP-a.