Washington zasad neće donirati svoje avione, ali je prethodno odobrio Danskoj i Nizozemskoj doniranje 61 lovca tog tipa Ukrajini, dok broj doniranih norveških letjelica još nije definiran. Višenamjenski F-16, koji u Ukrajinu dolaze sa sjevera Europe, naoružani su čitavom paletom projektila, no je li to dovoljno za borbu protiv Rusa?

Početak obuke ukrajinskih pilota na europskim lovcima F-16 i njihovo prebacivanje u Ukrajinu povećat će borbene sposobnosti ukrajinskih zračnih snaga. Unatoč brojnim pokušajima da se ukrajinski avioni sovjetskog porijekla unaprijede za korištenje zapadnog oružja, njihove su mogućnosti ostale ograničene zbog nemogućnosti njihove potpune integracije. Ukrajinski bloger Roman Prihodjko s dobro informiranog portala Militarnyi ocjenjuje da europski F-16 ima potencijal riješiti ovu situaciju i dokazati se kao višenamjenska platforma u borbi protiv Rusa, ali tek kada se 'šesnaestice' u potpunosti usklade s modernim trendovima u naoružanju.

Američki F-16 jedan je od višenamjenskih lovaca koji se najviše izvoze, pa je shodno tome integracija suvremenog naoružanja u tu borbenu platformu dobila zamah odmah po njegovoj nabavi, posebice krajem 80-ih i početkom 90-ih godina, kada su ti avioni 'preplavili' ratna zrakoplovstva europskih članica NATO-a. Europske korisnice koje su imale vlastite raketne programe mogle su lako nadograditi svoje F-16 za korištenje neameričkih projektila zrak-zrak ili zrak-zemlja.

Usporedo s naoružavanjem lokalnim oružjem, korisnice F-16, mahom u sjevernoj i zapadnoj Europi, počele su ih nakon kraja Hladnog rata transformirati iz primarnih lovaca u višenamjenske multifunkcionalne letjelice kako bi ih koristile kao glavne borbene avione. Taj je pristup omogućio globalni program modernizacije i produžio radni vijek jednog od najprodavanijih i najuspješnijih američkih borbenih aviona svih vremena.

U ponudi samo osnovni projektili

Danas se najčešća konfiguracija naoružanja europskih F-16 u inačicama A i C sastoji od projektila kratkog dometa AIM-9 i srednjedometnih AIM-120. Ove rakete pružaju osnovne sposobnosti za uključivanje u zračnu borbu na različitim udaljenostima i presretanje neprijateljskih ciljeva, kako unutar izravnog dometa, tako i u bliskoj zračnoj borbi. Sredinom prošlog desetljeća većina F-16 u svijetu integrirala je projektil AIM-9X, a on je preuzeo središnju ulogu u zračnim borbama jer je dobio novi motor MK-139, čime je proširen maksimalan domet projektila na 30 kilometara i povećana njegova maksimalna brzina. Usporedbe radi, raniji projektil u inačici M mogao je dobaciti tek 21 kilometar. Nova varijanta X dobila je i napredniji sustav LOAL, a on obavlja korekciju putanje projektila nakon njegova lansiranja.

Treba napomenuti da je većina europskih lovaca nadograđena na varijantu Block 20 MLU, što je oznaka za srednjoročnu implementaciju. Lovci iz te serije nemaju integrirana sučelja za projektil AIM-9X, stoga danas koriste projektile AIM-9M iz 1980-ih. Ukrajinski stručnjaci tvrde da ratna iskustva ukazuju na to da ruski lovci ionako oprezno lete u blizini ukrajinske granice i izbjegavaju izravne zračne borbe, što korištenje AIM-9M čini potpuno održivim u suprotstavljanju glavnim prijetnjama, ruskim krstarećim projektilima i bespilotnim letjelicama.

Što se tiče projektila AIM-120, njegove tehničke i dimenzionalne mogućnosti omogućuju razmještanje protiv ciljeva u zračnoj borbi. Međutim projektil je prikladniji za lansiranja na kratke i srednje udaljenosti. Unatoč aktivnom razvoju unutar obitelji raketa AMRAAM, većina inačica lovaca F-16 koje će Ukrajina nabaviti u bliskoj budućnosti koristi osnovnu varijantu AIM-120C.

Maksimalni domet gađanja ovog projektila ovisi o različitim procjenama, a iznosi oko 100 kilometara. Maksimalni pak efektivni domet lansiranja, prema američkim specifikacijama, iznosi 50 kilometara, s preporučenom udaljenošću lansiranja od 16 kilometara. Korištenje aktivne glave za samonavođenje i podatkovnog kanala Link 16 omogućuje korekciju projektila u srednjem području leta.

Spasonosna podatkovna sabirnica

U uvjetima uporabe ovih projektila u Ukrajini njihove primarne mete također će biti ruske krstareće rakete i bespilotne letjelice. Zbog ograničenog efektivnog dometa lansiranja od 50 kilometara lovci će imati malo prilika za obaranje ruskih zrakoplova iza crte kontakta, uključujući one koji nose pametne bombe tipa FAB-1500. Analitičari tvrde da ni integracija modernijeg projektila AIM-120D neće značajno proširiti ove mogućnosti te da je daljnje povećanje njegova dometa moguće samo poboljšanjem balističke putanje leta. Takvo što ima svoje nedostatke, prije svega manju brzinu leta projektila, što daje veće šanse neprijateljskom zrakoplovu da ga izbjegne.

Valja reći da F-16 koristi podatkovnu sabirnicu MIL-STD-1553, što pojednostavljuje integraciju modernijih tipova naoružanja. Na zahtjev korisnika, flota 'šesnaestica' može se nadograditi za nove projektile ili bombe ažuriranjem softvera podatkovne sabirnice. Većina trenutačno korištenog i integriranog naoružanja zahtijevala bi samo ažuriranja softvera kako bi međusobno povezani sustavi mogli čitati relevantne informacije tijekom njihove uporabe. U slučaju norveških F-16, koji tek trebaju stići u Ukrajinu, ti su lovci modernizirani za korištenje europske rakete zrak-zrak kratkog dometa IRIS-T, poznate i kao AIM-2000. Ovaj projektil ima mogućnosti slične onima američkog AIM-9X. Ima maksimalni domet leta od 25 kilometara i koristi infracrvenu kameru za snimanje. Glavno i jedino oružje dugog dometa koje se nalazi u arsenalu F-16 je krstareća raketa AGM-158 JASSM. Prema standardu M6.5, lovci F-16 imaju pristup dvjema inačicama ovog projektila, s dometima do 400 i 1000 kilometara.

Projektil ima bojnu glavu tešku 450 kilograma i koristi GPS navođenje. Na konačnoj putanji koristi infracrvenu kameru za traženje i fiksiranje cilja. F-16 može nositi do četiri projektila ovog tipa, iako u većini slučajeva ima samo dva. Na modelu F-16 Block 20 MLU ne postoji mogućnost njihova korištenja, međutim to je moguće ažuriranjem softvera i integracijom u sustave zrakoplova koji su potrebni za navođenje.

Potreba za protuelektroničkim avionima

Arsenal lovca F-16 također uključuje tzv. klizne bombe dugog dometa poput AGM-154, s maksimalnim dometom leta od 130 kilometara, kada se ispusti s visine od osam kilometara pri brzini od 960 kilometara na sat. Jedna značajna značajka ove bombe njena je bojna glava BROACH, identična onoj koja se koristi na francusko/britanskom krstarećem projektilu Storm Shadow/SCALP EG. Ta bojna glava savršena je za uništavanje skloništa i drugih utvrđenih ciljeva zbog upotrebe penetratora koji probija utvrde, nakon čega glavna bojna glava eksplodira unutar utvrđene strukture. Inače, avioni F-16, kakvi trebaju doći u Ukrajinu, mogu nositi do osam projektila JSOW.

Unatoč mogućnosti korištenja rakete AGM-65 Maverick, F-16 ih imaju vrlo rijetko, dok je upotreba projektila HARM provedena pomoću posebne kapsule AN/ASQ-213 HTS. No integracija je obuhvatila samo posebne modele lovaca F-16CJ za traženje i uništavanje neprijateljskih radara. Za takve akcije potrebno je aktivno sudjelovanje aviona za elektroničko ratovanje koji analizira zračenje neprijateljskog radara i navodi prijateljske lovce na njih. Ukrajina nema takav specijalizirani avion, a u slučaju samostalnih akcija, F-16 u inačici CJ postaje vrlo ranjiv.

Mogućnost ugradnje visokopreciznih bombi na lovac F-16 pojavila se nakon integracije visećeg spremnika za lasersko ciljanje. To je omogućilo korištenje tzv. korekcijskih laserski vođenih bombi različitih težina, a softver 'šesnaestica' može raditi sa svim onima iz obitelji Paveway u upotrebi. Osim toga, zrakoplov može koristiti bombe JDAM jer su u potpunosti integrirane u sustav naoružanja te ima mogućnost njihova navođenja tijekom leta. O mogućnostima tih bombi tportal je pisao i ranije.

Rješenje u Meteoru

Prednosti korištenja prilagođenih bombi JDAM i JDAM-ER-a na avionu F-16 su mogućnost njihove potpune integracije i rekonfiguracije tijekom leta. Bomba je integrirana u mrežu aviona, a pilot točno zna kada će biti spremna za ispuštanje jer prije toga mora namjestiti inercijski sustav navođenja oscilirajući krilima kako bi ga kalibrirao. Takav postupak je obavezan, a može smanjiti broj neuspješnih pražnjenja. Od usvajanja bombi tipa SDB 2006., i one su integrirane u većinu F-16. Sama bomba ima težinu od 129 kilograma, s bojnom glavom od 16 do 93 kilograma i dometom leta od 150 kilometara.

Ukrajinski vojni analitičari ističu da trenutna konfiguracija europskih lovaca F-16 Block 20 MLU nije u potpunosti usklađena s modernim trendovima i uvelike se oslanja na naoružanje koje odobrava Washington. Tvrde da bi značajan napredak za buduću modernizaciju ukrajinskih F-16 bila integracija europske rakete zrak-zrak srednjeg dometa Meteor. Taj projektil koristi motor s krutim pogonskim gorivom i pruža superiorne karakteristike pri lansiranju na malim visinama, ali i veći maksimalni domet od svog američkog pandana, AIM-120D. Drugi ključni aspekt za poboljšanje sposobnosti ovih lovaca trebala bi biti tvornička nadogradnja na standard M6.5. To bi F-16 omogućilo korištenje krstareće rakete JASSM, raketa zrak-zrak kratkog dometa AIM-9X i novih američkih raketa zrak-zrak srednjeg dometa AIM-120D. Osim toga, u slučaju velikog paketa financiranja za modernizaciju ovih zrakoplova, moguće je instalirati moderni zračni radar AN/APG-83 s aktivnom faznom rešetkom, što će povećati domet otkrivanja ciljeva i omogućiti veću vjerojatnost otkrivanja niskih i malih ciljeva.

Stručnjaci zaključuju da će budući ukrajinski lovci svojom multifunkcionalnošću izvršavati više misija, a kako bi ih opremili odgovarajućim naoružanjem, zapadni partneri trebali bi ubrzati proizvodnju kompleta JDAM-ER, zahvaljujući kojima će 'šesnaestice' moći napadati duboku pozadinu neprijatelja.