Azijske zemlje polako prestižu Sjedinjene Države i do 2021. godine mogle bi postati najveći potrošači na području obrane, pokazuje istraživanje Jane's, britanske izdavačke kuće specijalizirane za obrambena pitanja
Između 2008. i 2012. globalna trgovina oružjem povećala se za 30 posto na 73,5 milijardi dolara bez obzira na globalnu gospodarsku krizu, uglavnom zbog povećanog izvoza iz Kine i potražnje u zemljama kao što je Indija. Ta bi se potrošnja do 2020. mogla povećati više nego dvostruko, kaže Jane's.
'Proračuni za obranu se povećavaju na istoku a u globalnoj trgovini oružjem raste konkurencija. To je najveća eksplozija trgovine koju je svijet dosad vidio', kaže Paul Burton, viši menadžer u Jane's čije je istraživanje obuhvatilo više od 34.000 ugovora u obrambenoj industriji.
Prošlog desetljeća veliki dio potrošnje na obranu na globalnoj razini činila je potrošnja SAD, ali smanjenje američkog vojnog proračuna i povlačenje sa ratnih područja poput Afganistana znači da će Amerika do 2021. imati 30 posto udjela u svjetskoj trgovini oružjem a azijske zemlje 31 posto.
Vojna potrošnja u azijsko-pacifičkoj regiji, koja obuhvaća Kinu, Indiju i Indoneziju, tijekom idućih osam godina porast će za 35 posto na 501 milijardu dolara, a u SAD će pasti za 28 posto na 472 milijarde.
Kina bi do 2012. trebala za 64 posto povećati svoj vojni proračun na 207 milijardi dolara, dok se za Indiju i Indoneziju predviđa porast izdataka za obranu od 54 i 113 posto. Te zemlje namjeravaju razviti svoje vojne industrije kako bi mogle proizvoditi modernu vojnu opremu poput zrakoplova i vojnih brodova.