Novi Obiteljski zakon koji stupa na snagu već od 1. rujna, u nekim dijelovima kod udruga i struke izaziva nedoumice oko toga kako će se u praksi provoditi i hoće li možda u nekim slučajevima biti korak unazad. Bake i djedovi tako će na primjer imati izravnu obvezu uzdržavanja unuka ako njihovo dijete, primjerice, nije u mogućnosti plaćati alimentaciju za svoje dijete. Baka i djed mogu dobiti na naplatu alimentaciju koju su njihova djeca, sin ili rjeđe kći, izbjegli platiti, čak ako i ne viđaju unuke!
'U javnoj raspravi trenutačno je 11 pravilnika. Velik dio posla prebačen je na Centre za socijalnu skrb, a budući da javna rasprava traje do sredine kolovoza, pitanje je koliko će Centri za socijalnu skrb biti spremni za primjenu novog Obiteljskog zakona i što će reći ljudima kad im 1. rujna pokucaju na vrata', kaže Iva Jovović, izvršna direktorica udruge samohranih roditelja Let.
Napominje da imaju primjer mame koja je preko godinu dana u postupku kako bi se izborila za alimentaciju, a kad se uspije za to izboriti, slijedi borba za naplatu. Iako je rok za naplatu s ranijih šest mjeseci po novom Obiteljskom zakonu skraćen na tri mjeseca, Jovović napominje da su dosadašnja iskustva pokazala da oni koji žele izbjegavati uzdržavanje uvijek nekako uspijevaju iznaći nove načine.
'Najčešće su očevi ti koji bi trebali plaćati alimentaciju, no, nažalost, na sve moguće načine skrivaju imovinu. Nisam znala da su Hrvati tako kreativan narod kad je u pitanju izbjegavanje uzdržavanja ili skrivanja djeteta da ga onaj drugi roditelj ne bi viđao', kaže Jovović. Dodaje da u novom Obiteljskom zakonu ima puno inovativnih stvari, ali smatra upitnim kako će to funkcionirati u primjeni.
'Vjerujem u institut zastupnika djeteta. Međutim, sad se pravi pravilnik da bi se dobila lista odvjetnika koji će od 1. listopada zastupati djecu. Mi još ne znamo ni koje će im biti naknade', napominje Jovović zaključujući kako očekuje da će se za dvije godine ponovno ići u promjene donesenog Obiteljskog zakona.
'Roditelj s kojim dijete ne živi ima dužnost uzdržavanja djeteta, no ono se može izravno tražiti i od bake i djeda. U kakvu poziciju će doći baka i djed zato što njihovo dijete ne uzdržava svoje dijete? Mislim da će se to u praksi više koristiti kao element pritiska na roditelja da bi uzdržavao dijete koje je dužan uzdržavati.
Potencijalno to može biti neugodna situacija za baku i djeda, jer znamo kakve su mirovine kod nas. Hrvatska je potpisnica UN-ove povelje o pravima djeteta i za to sam da se pravo djeteta na uzdržavanje štiti i uzme od roditelja koji ne plaća alimentaciju sve što se može, no upitno je do kamo se može ići time nauštrb koga drugoga. Premda ti iznosi uzdržavanja u RH nisu veliki, zamislite u kakvu situaciju će doći djed, koji ima 80 godina i živi s malom mirovinom od 2.000 kuna, a mjesečno će trebati izdvojiti za uzdržavanje unuka najmanje 900 kuna?' kaže odvjetnik Nikola Pranjić
Objašnjava da je i ranije postojala mogućnost u slučaju da roditelj, a uglavnom bi to bio otac, ne ispunjava obavezu uzdržavanja, da se u posebnom postupku utvrđivalo mogu li dijete uzdržavati njegovi roditelji. Ako su imali nisku mirovinu, ne bi ih se teretilo za alimentaciju koju njihov sin ne plaća.
'Prema Zakonu o privremenom uzdržavanju, sada će se temeljem iste isprave, a ne u posebnom postupku, naplata uzdržavanja tražiti od roditelja tog roditelja koji ne plaća. Kako će to biti u praksi? Sada bi djed mogao doći u situaciju da plaća alimentaciju određenu prema primanjima svog sina, a ne svojim. Određivanje privremenog uzdržavanja prije je išlo preko države odnosno Centara za socijalnu skrb pa su baka i djed, ako ocu koji ne viđa dijete i nije određeno pravo viđanja djeteta, mogli to pravo tražiti za sebe. Bake i djedovi mogu doći u nezgodnu situaciju da im se stavlja opterećenje, a da i ne viđaju dijete', kaže stručnjak za obiteljsko pravo Nikola Pranjić
Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e. upozorava na još jednu potencijalno nezgodnu situaciju po bake i djedove, što se odnosi na slučajeve kad je recimo nasilni suprug izmješten, a žena s djecom, a možda i s njegovim roditeljima, ostaje u kući. No bake i djedovi do punoljetnosti unuka neće je moći na primjer prodati.
'Kod nas 90 posto žena u braku živi u nekretnini koja je vlasništvo njegovih roditelja. Ne razumijem što se dobiva time da se nasilnika izmjesti i da žena s djecom do njihove punoljetnosti može ostati u toj nekretnini? To znači da bake i djedovi tom nekretninom ne mogu raspolagati do punoljetnosti unuka? Ne mogu je prodati, niti kome iznajmiti. Psihosocijalni tretmani nasilnika dosad se nisu pokazali nešto jako uspješnima, a ona je s djecom praktično u 'njegovoj' nekretnini, pa možete misliti što će se događati', kaže Sanja Sarnavka.
Zaključuje kako je puno bolje rješenje za žene suočene s nasiljem u obitelji 'tranzicijski centar', kao onaj koji otvaraju u Županji, a u kojem će žene moći biti i do dvije godine, da se eventualno u tom razdoblju ekonomski osamostale.
