Naser Keljmendi, vođa jedne od najopasnijih kriminalnih skupina na Balkanu povezane s teškim ubojstvim i krijumčarenjem heroina, donirao je veliku svotu za gradnju džamije u BiH, a donacijama su se istaknuli i drugi osuđeni kriminalci, objavio je u petak Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Istražujući povezanost poznatih kriminalaca s vjerskim zajednicama, CIN je dobio potvrdu da je Keljmendi, koji je trenutačno u zatvoru u Prištini, donirao 100 tisuća konvertibilnih maraka (50 tisuća eura) za gradnju džamije okolici Sarajeva.
Mađu osobama koje su pomogle gradnju vjerskih objekata u BiH je i Tasim Kučević koji je zbog niza teških kaznenih djela osuđen na 14 godina zatvora, navodi CIN sa sjedištem u Sarajevu.
Informaciju o donaciji potvrdio je Esad Hasanović, zamjenik direktora građevinske tvrte Rasno-Meka Company iz Sarajeva koja je gradila džamiju u naselju Ilidža.
Keljmedni je bio jedan od najvećih donatora, rekao je Hasanović.
Iz medžlisa Islamske zajednice Sarajevo zanijekali su svaku izravnu vezu s Keljmendijem.
'Mi nikada nismo ništa tražili od njega. Nismo mu dali zahvalnicu jer nismo s njime izravno komunicirali', izjavio je Esad Karahmet, tajnik sarajevskog medžlisa.
CIN podsjeća kako su u vrijeme kada je doniarao novac za džamiju Keljmendi i njegovi sinovi već bili pod istragom zbog ubojstva, oružanih obračuna i nasilničkog ponašanja, a njegov polubrat i dvojica sinova bili su osuđeni za nezakonito posjedovanje oružja i nasilničko ponašanje.
Keljmendi, koji je i na popisu osoba kojima je zbog kriminala zabranjen ulazak u Sjedinjene Države, pobjegao je iz BiH da izbjegne uhićenje, no pronađen je u svibnju na Kosovu gdje u zatvoru čeka odluku o eventualnom izručenju bosanskohercegovačkim vlastima.
Tasim Kučević, višestruko osuđivani kriminalac kojemu je 2010. izrečena kazna od 14 godina zatvora zbog organiziranja prostitucije u okolici Tuzle, trgovine ljudima, pranja novca i nasilja nad jednom ženom u krugu Suda BiH, također je donator.
Prema podacima CIN-a, za gradnju jedne džamije Kučević je donirao građevinski materijal vrijedan oko 50 tisuća konvertibilnih maraka (25 tisuća eura), a darovao je i župu Morančani kod Tuzle.
Sve je to učinio pošto mu je sud u Tuzli 2002. godine izrekao kaznu od tri i po godine zatvora zbog držanja žena u ropskom položaju i posredovanja u prostituciji.
Josip Batinić, raniji župnik župe Morančani, izjavio je da je Kučević bio 'dobar susjed' koji je pomagao pri izgradnji puta do mjesne crkve u Morančanima te asfaltiranju obilžnjeg sportskog igrališta.
'Dolazio je, pitao ima li netko siromašan, trebaju li nekome drva', kazao je Batinić koji navodi da tada nije znao za Kučeviću presudu.
Rijaset Islamske zajednice BiH objasnio je da nema instrumenata za provjeru imovine donatora. Zajednica je istaknula kako bi za nju bile neprihvatljive sve donacije osobe koja je imovinu stekla na nedopušteni način poput prodaje narkotika.
Profesor Fakulteta islamskih znanosti (FIN) u Sarajevu Hilmo Neimarlija također je ocijenio kako Islamska zajednica nema pravo prihvatiti novac sumnjiva porijekla i dužna je 'voditi računa o stajalištu javnosti na temelju kojega se može suditi o nakanama donatora'.
'Vjera koja se može prodati nije vjera', kazao je Neimarlija.
CIN je dokumentirao i cijeli niz slučajeva kriminalaca u Srbiji koji su darovali novac za vjerske objekte Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Dobar je primjer veletrgovac cigaretama Stanko Subotić, jedan od donatora gradnje crkve Krista Spasitelja u Beogradu, a Boško Radonjić pomogao je gradnju crkve na Zlatiboru. Radonjić je poznat kao pripadnik zloglasnog američkog mafijaškog klana Johna Gottija.
