'Želim pozvati predsjednike država ili vlada da učine dodatni napor kako bi postigli konsenzus na sljedećem posebnom sastanku Europskog vijeća', rekao je Barroso na konferenciji za novinare nakon završetka summita čelnika 15 zemalja članica i Hrvatske, koje čine neformalnu skupinu 'prijatelji kohezije'.

Riječ je o skupini koja se zauzima za to da u Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014-2020 mjere štednje ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlike između bogatih i siromošnih regije u Uniji.

U pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru (MFF), ključnom dokumentu EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje, zemlje su podijeljene na dva tabora - 'prijatelje kohezije' s jedne strane i na zemlje neto platiše, koje u europski proračun više uplaćuju nego što iz njega dobiju i koje traže da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni kohezijska politika ne smije biti iz toga izuzeta. Druga skupina neformalno se naziva 'prijatelji boljeg trošenja'.

'Kohezija je iznimno važna ne samo zbog jer je u interesu najranjivijih, najmanje razvijenih regija Europe, nego je u interesu rasta u cjelini. Ja sam prijatelj kohezije, ali također i prijatelj boljeg trošenja. Želio bih vidjeti prijatelje kohezije i prijatelje boljeg trošenja ujedinjene u velikoj koaliciji prijatelja rasta, pravoj eurospskoj koaliciji za Europu', rekao je Barroso.

'Prijatelji kohezije' podržavaju prijedlog Europske komisije, dok bogatije zemlje traže da se predloženi iznos smanji od 75 do čak 200 milijardi eura.

Europska komisija je za razdoblje 2014.-2020. predložila proračun u iznosu od 1,033 bilijuna eura u preuzetim obvezama, što je 1,08 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, a 988 milijarda eura u stvarnim plaćanjima, što je 1,03 posto BND-a. Za kohezijsku politiku namijenjeno je 376 milijarda eura. U taj iznos uračunato je i 40 milijarda eura, koje će se koristiti za budući fond iz kojeg će se financirati prometna, energetska i telekomunikacijska infrastruktura.

Ciparsko predsjedništvo je predložilo da se prijedlog Komisije smanji za najmanje 50 milijardi eura, od čega bi se iz kohezijskih sredstava uzelo 12,5 milijardi eura, a iz sredstava namijenjenih za poljoprivredu i ruralni razvoj predlaže se smanjenje za 11 milijardi eura. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je nakon konzultacija sa zemljama članicama pripremio prijedlog o smanjenju za 75 milijardi.

EP ne želi pregovore o proračunu bez dogovora o rebalansu

Europski parlament odbio je u utorak pregovarati s državama članicama EU-a o proračunu za sljedeću godinu jer se one ne mogu dogovoriti oko rebalansa ovogodišnjeg proračuna, izjavio je predsjednik Parlamenta Martin Schulz

'Pregovarači Europskog parlamenta neće sudjelovati na sastanku s Vijećem o proračunu za 2013. godinu, koji je predviđen za večeras, jer nema dogovora među zemljama članicama o dodatnom proračunu za ovu godinu. Ta sredstava su potrebna da bi Europska unija poštovala svoje pravne obveze, to jest platila račune za robu, radove i isporučene usluge', izjavio je Schulz na sastanku čelnika zemalja koje čine neformalnu skupinu 'prijatelja kohezije', kojem je bio domaćin.

U utorak u ponoć istječe trotjedni rok za postizanje dogovora između Vijeća i Parlamenta o proračunu za sljedeću godinu te o rebalansu ovogodišnjeg. Pregovori su se trebali nastaviti u utorak popodne nakon što su prošli petak prekinuti jer predstavnici Parlamenta nisu htjeli pregovarati o proračunu za sljedeću godinu, prije nego se postigne dogovor o popunjavanju rupe u ovogodišnjem proračunu.

Europska komisija je predložila proračun za 2013. u visini od 137,9 milijardi eura, što podržava i Europski parlament. Države članice s druge strane traže smanjenje za oko pet milijardi eura, to jest 132,7 milijarde.

U proračunu za 2012. nedostaje devet milijardi eura. Riječ je o obvezama koje je EU preuzela prošle godine i koje sada treba platiti. Komisija smatra da se proračunska rupa može djelomično zakrpati od kazni koje EU naplaćuje za kršenje pravila tržišnog natjecanja. Na taj način bi se moglo osigurati oko 3,1 milijarde eura, tako da stvarna rupa iznosi 5,9 milijardi eura.

Neupjeh pregovora znači da će Komisija morati izići s novim prijedlogom proračuna. O tom prijedlogu se onda očituju Vijeće i Parlament i ako među njima nema suglasnosti, onda se pristupa tzv. postupku mirenja, koji može trajati najviše tri tjedna.

Ne bude li dogovora do kraja godine, onda se primjenjuje privremeni mehanizam financiranja iz mjeseca u mjesec. U tom slučaju troškovi se podmiruju mjesečno na razini jedne dvanaestine ovogodišnjeg proračuna.