Zvonimir Troskot iz Građanske inicijativa Narod predstavio je ukratko referendumska pitanja. 'Bit će dva refrendumska pitanja kroz šest stavaka. Prvih pet stavaka govore o općim odredbama izbornog zakona npr. tko će nas zastupati u Saboru, koji je optimalan izborni prag, broj zastupnika... Drugo pitanje će se fokusirati na nacionalne manjine i njihov odnos u odlučivanju o strateškim pitanjima kao što je proračun i formacija Vlade', kazao je Troskot za HRT.

Jedno od pitanja je i preferencijsko glasovanje. 'Izborni i politički apsurd je da su zastupnici Gordan Jandroković i Igor Dragovan ušli u Sabor s jako malo glasova - sa 808 i 125', poručio je. Dodao je i da će se građane pitati o smanjenju izbornog praga s 5 posto na 4 posto te smanjenje izbornih jedinica. Zadnje pitanje se odnosi na to trebaju li manjine sudjelovati u odlučivanju u proračunu i sastavu Vlade RH. Troskot je naglasio da opstanak vlade ne bi trebao ovisiti o nacionalnim manjinama. Podsjetio je na izjavu bivšeg predsjednika Ive Josipovića koji je rekao kako se neki predstavnici nacionalnih manjina bave etnobiznisom. Rekao je i kako se ne radi o nikakvoj mržnji već o principu pravednosti.

Furio Radin, potpredsjednik Hrvatskog sabora koji je ujedno manjinski zastupnik rekao je kako je više puta u Saboru predložio da se poveća broj zastupnika dijaspore te zamjera predlagačima ove inicijative da o tome nemaju stav. Rekao je kako i zastupnici dijaspore imaju manji broj preferencijalnih glasova s kojima ulaze u Sabor. Optužio je Inicijativu da je njihova oštrica usmjerena ka pravima nacionalnih manjina kao što je to prije bilo prema ženama kod Istanbulske konvencije. 'U njihovom su fokusu uvijek oni koji su različiti i zato je diskriminatoran', istaknuo je Radin. Priznao je da su u više mandata bili jezičac na vagi ali da su se uvijek ponašali odgovorno. Riječ etnobiznis došla je iz osobnog sukoba bivšeg predsjednika i jednog zastupnika, a priča o etnobiznisu je izmišljena priča onih koji žele diskriminirati nacionalne manjine, ustvrdio je Radin. Smatra da je ova inicijativa usmjerena na rušenje ove vlade jer je njome nezadovoljna desnica.

Mato Palić, stručnjak za ustavno pravo, rekao je kako su i jedno i drugo referendumsko pitanje u skladu sa Ustavom. Podsjetio je kako su ustavnim izmjenama 2011. građanima RH u inozemstvu otežano glasovanje (samo u diplomatskim i konzularnim predstavništvima) te je stoga broj važećih glasova za tri zastupnika bio 21 000. Na istim izborima, isti broj važećih glasova je bio za 8 zastupnika nacionalnih manjina, rekao je Palić te upitao tko je tu diskriminiran. Što se tiče mandata zastupnika nacionalnih manjina, slaže se s Trskotom da ako se smanjuje ukupan broj zastupnika u Saboru onda se mora smanjiti i broj zastupnika nacionalnih manjina, dodao. Upitao je Radina da objasni kakve veze ima predstavljanje nacionalnih manjina u parlamentu s činjenicom tko će biti ministar obrane, koliko će se novca odvojiti npr. za Nacionalnu knjižnicu i što je smisao predstavljanja nacionalnih manjina i ovih pitanja.

Ministar Lovro Kuščević je rekao kako nije za izmjene izbornog zakona i kako ne vjeruje da će HDZ zauzeti opći stav. Ako inicijativa uspije prikupiti 10 posto glasova Hrvatski sabor odlučit će kako dalje u skladu sa zakonom. Za dopisno glasovanje rekao je kako bi bilo iskorak u koji bi Hrvatska trebala polako krenuti. Što se tiče glasovanja dijaspore, kaže da bi za to trebalo promijeniti Ustav.

'Nedostaje još jedno pitanje urednika - tko je naručitelj referenduma. Naime znamo tko je izvršitelj radova, ali ne i naručitelj', kazao je Arsen Bauk. Na to se nadovezao i Furio Radin kazavši da je to važno pitanje jer ne postoji obveza da se otkriju donatori kada je u pitanju referendum, a oni mogu biti i inozemstva i od bilo kuda.