Nakon Politica i CNN-a, kratku analizu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj objavio je i BBC. Rezultat je, pišu, 'bio loš za njegova protivnika Dragana Primorca', kandidata kojeg je podržavala vladajuća stranka desnog centra, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

Primorac je osvojio samo 25 posto glasova, što je najlošiji rezultat ikad zabilježen za najmoćniju političku opciju u zemlji. Premijer Andrej Plenković reagirao je suzdržano na ishod, odbivši čestitati pobjedniku i naglasivši da 'Milanović ne nudi ništa'. Milanović je pak nakon pobjede poručio da je spreman 'pružiti ruku' premijeru unatoč dosadašnjim sukobima.

Predsjednička funkcija u Hrvatskoj

Iako predsjednik Hrvatske ima uglavnom ceremonijalnu ulogu, prema Ustavu mora djelovati iznad stranačkih interesa te predstavljati sve građane kao čelnik države. Milanović, međutim, nije bježao od otvorene kritike vladajuće stranke, osobito u pitanjima korupcije, inflacije i zdravstva, piše BBC.

Dok je osuđivao rusku invaziju na Ukrajinu, često je istovremeno kritizirao zapadnu vojnu potporu Kijevu.

Politička karijera i izazovi

Prije nego što je postao predsjednik, Milanović je bio premijer od 2011. do 2016. godine, kao lider Socijaldemokratske partije (SDP), koju je vodio od 2007. do 2016.

Prošle godine izazvao je kontroverze kada je najavio kandidaturu za premijera tijekom parlamentarnih izbora, što je Ustavni sud kasnije proglasio neustavnim. U reakciji na odluku suda, Milanović je optužio suce za podilaženje HDZ-u, koji je nazvao 'gangsterskom klikom'.

HDZ, stranka koja dominira političkom scenom Hrvatske više od 30 godina od stjecanja neovisnosti, doživjela je ovim izborima značajan udarac. Milanović je tijekom svog prvog mandata ostao prepoznatljiv po svojim često oštrim kritikama i otvorenim sukobima s premijerom Plenkovićem, a pred njim je sada još pet godina mandata.