Nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske 1991. uslijedile su četiri godine rata i najveći dio desetljeća autoritarnog nacionalizma pod predsjednikom Franjom Tuđmanom, piše BBC u profilu Hrvatske objavljenom kasno sinoć.

Do početka 2003. Hrvatska je dovoljno napredovala u oslobađanju od nasljeđa tih godina da podnese zahtjev za članstvo u EU, postavši druga bivša jugoslavenska republika nakon Slovenije koja je to učinila.

Nakon dugotrajnih pregovora o pristupanju, Hrvatska je ušla u EU 2013. Usvojila je euro 2023.

Republika Hrvatska: Činjenice

• Glavni grad: Zagreb
• Površina: 56.594 četvornih kilometara
• Stanovništvo: 3,8 milijuna
• Jezik: hrvatski
• Očekivano trajanje života: 74 godine (muškarci), 80 godina (žene)

Vođe RH

Predsjednik: Zoran Milanović

Bivši premijer Zoran Milanović postao je predsjednik nakon što je u drugom krugu izbora u siječnju 2020. pobijedio dotadašnju predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.

Uloga predsjednika uglavnom je ceremonijalna. Predsjednik predlaže premijera, ali parlament mora odobriti imenovanje.

Premijer: Andrej Plenković

Stranka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) osvojila je treći mandat nakon parlamentarnih izbora u travnju 2024. Tijekom pregovora nakon izbora, HDZ je koalirao s desnim Domovinskim pokretom.

Glavni prioritet Plenkovićeve vlade bilo je rješavanje problematičnog gospodarstva. U sklopu toga nadgledao je uvođenje eura kao valute u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine.

Mediji u Hrvatskoj

Hrvatski mediji uživaju visok stupanj neovisnosti, piše BBC. Hrvatska radiotelevizija, HRT, javni je nakladnik u državnom vlasništvu te se financira oglašavanjem i pristojbom. Javna TV i dalje je glavni izvor vijesti i informacija, ali HRT gubi udio u gledanosti.

Nacionalne komercijalne mreže i deseci privatnih lokalnih TV postaja natječu se za gledatelje. Kabelsko i satelitsko tržište je dobro razvijeno. Postoje tri nacionalne javne radijske mreže, četiri nacionalna komercijalna kanala, regionalni javni radiji te više od 130 lokalnih i regionalnih radija.

U novinskom sektoru postoji šest nacionalnih i četiri regionalna dnevnika. Austrijski i njemački koncerni imaju velike udjele u tiskanim medijima.

Pročitajte cijeli medijski profil BBC-ja OVDJE.

Vremenska crta

1918. - Hrvatski državni sabor izglasao je ulazak u novu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca nakon raspada Austro-Ugarske.

1921. - Unitarnim ustavom ukinuta je hrvatska autonomija. Glavna Hrvatska seljačka stranka zalaže se za njegovu obnovu.

1929. - Kraljevina je preimenovana u Jugoslaviju, a sustav vlasti dodatno je centraliziran pod kraljevskom diktaturom.

1939. - Hrvatska seljačka stranka pregovara o djelomičnoj obnovi hrvatske autonomije.

1941. - Nacistička Njemačka napada. Formira se 'Velika Hrvatska', koja također obuhvaća veći dio Bosne i zapadne Srbije. Postavlja se fašistička marionetska vlada pod Antom Pavelićem.

Režim brutalno djeluje protiv Srba i Židova dok nastoji stvoriti svehrvatsku katoličku republiku. Stotine tisuća gube živote.

1945. - Nakon žestoke kampanje otpora komunističkih partizana pod Josipom Brozom Titom, Hrvatska postaje jedna od šest konstitutivnih republika jugoslavenske socijalističke federacije na čelu s njim kao premijerom.

1971. - Prosvjednici traže veću autonomiju u pokretu poznatom kao Hrvatsko proljeće. Jugoslavenske vlasti to prozivaju kao nacionalizam, uhićuju studente i aktiviste te čiste Komunističku partiju Hrvatske.

1974. - Novi jugoslavenski savezni ustav ispunjava neke od zahtjeva za autonomijom Hrvatske.

1980. - Tito umire. Polagani raspad Jugoslavije počinje kako pojedine republike ističu svoju želju za neovisnošću.

1989. - Pad komunizma u istočnoj Europi doveo je do porasta podrške strankama s nacionalističkim programom.

1990. - Prvi slobodni izbori u Hrvatskoj nakon više od 50 godina. Komunisti gube od HDZ-a na čelu s Franjom Tuđmanom.

1991. - Hrvatska je proglasila neovisnost. Hrvatski Srbi na istoku zemlje protjeruju Hrvate uz pomoć jugoslavenske vojske. Do kraja godine gotovo trećina hrvatskog teritorija je pod kontrolom Srba.

1992. – UN je u Hrvatskoj uspostavio četiri zaštićene zone s 14.000 vojnika koji su razdvajali Hrvate i Srbe.

Hrvatska se također uključuje u rat u BiH (1992.-1995.) podržavajući bosanske Hrvate protiv bosanskih Srba, zatim protiv Bošnjaka (Muslimana). Franjo Tuđman izabran je za predsjednika Hrvatske.

1995. - Hrvatske snage ponovno preuzimaju tri od četiri područja koja je stvorio UN. Hrvatski Srbi bježe u Bosnu i Srbiju. Tuđman je jedan od potpisnika Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.

1996. - Hrvatska je obnovila diplomatske odnose s Jugoslavijom te ulazi u Vijeće Europe.

1997. - Tuđman je ponovno izabran za predsjednika. EU je odlučio ne pozvati Hrvatsku da započne pregovore o članstvu, kritizirajući autoritarne tendencije Tuđmanova režima.

1998. - Hrvatska ponovno preuzima kontrolu nad četvrtim područjem UN-a, istočnom Slavonijom.

1999. - Umire Franjo Tuđman.

2001. - Haški sud optužio je bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u ratu u Hrvatskoj početkom 1990-ih.

2003. - General Mirko Norac, kojeg mnogi Hrvati doživljavaju kao ratnog heroja, osuđen je na 12 godina zatvora za ubojstvo nekoliko desetaka srpskih civila 1991.

2004. - Ratni vođa hrvatskih Srba Milan Babić osuđen je pred Haškim sudom zbog sudjelovanja u ratnim zločinima nad nesrbima u samoproglašenoj republici krajinskih Srba, čiji je bio čelnik početkom 1990-ih.

2009. - Hrvatska ulazi u NATO.

2010. - Posjet predsjednika Josipovića Beogradu nagovijestio je toplije odnose sa Srbijom.

2011. - Dvojica visokih hrvatskih generala, Ante Gotovina i Mladen Markač, osuđena su pred Haškim sudom za ratne zločine UN-a za ratne zločine nad Srbima 1995. godine.

2012. - Žalbeni sud u Haagu ukinuo je osuđujuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču za ratne zločine.

2013. - Hrvatska zauzima svoje mjesto kao 28. članica EU-a.

2015. - Umjereno konzervativna Kolinda Grabar Kitarović izabrana je za prvu hrvatsku predsjednicu.

2022. - Ministri unutarnjih poslova EU-a prihvaćaju ulazak Hrvatske u Schengen, zonu s 26 zemalja bez granica, ali odbijaju Rumunjsku i Bugarsku zbog zabrinutosti da su obje blage prema ilegalnoj migraciji.

2023. - Hrvatska ulazi u šengensku zonu bez granica i odbacuje vlastitu valutu, kunu, te uvodi euro.