"Zaprimili smo odgovor Sektora za energiju Europske komisije vezan uz dokument "Komentari i zapažanja na provedbu Uredbe EK br. 813/2013 i prijedlozi za izmjenu Uredbe EK br. 813/2013“, u kojem smo obaviješteni o razumijevanju problema s turbo-bojlerima i dimovodnim sustavima u Republici Hrvatskoj. Isti će se razmatrati u daljnjim postupanjima tijekom procesa preispitivanja predmetne uredbe". Navodi se to u odgovoru Ministarstva na Hinin upit ima li pomaka s rješavanjem problema koji je proizašao sa zamjenom plinskih bojlera starije generacije, a uz koji se vezuje i prepravak dimovodnih sustava. Sve to iziskuje znatne financijske troškove stanarima u zgradama.

U odgovoru piše i da je sljedeći korak EK-a objava revidiranog završnog izvješća o preispitivanju uredbe, u kojem će biti uvršteni dijelovi hrvatskog dokumenta koji detaljno opisuju problem.

"Nakon objave spomenutog izvješća na razini Europske komisije, održat će se sastanak Savjetodavnog foruma za eko-dizajn na kojem će sudjelovati predstavnici zemalja članica EU i druge zainteresirane strane gdje će se, između ostalog, raspravljati o našem prijedlogu. Europska komisija očekuje da će završno izvješće biti objavljeno u prvoj četvrtini 2019. godine", kažu u Ministarstvu gospodarstva.

Podsjetimo, uredbom Komisije iz kolovoza 2013. godine utvrđeni su zahtjevi za ekološki dizajn za stavljanje na tržište i uporabu novih grijača prostora i kombiniranih grijača nazivne toplinske snage do 400 kilovata (kW). Ta uredba ne propisuje obveznu zamjenu svih grijača koji u trenutku stupanja na snagu uredbe ne zadovoljavaju njezine zahtjeve, već se predviđa postupna zamjena grijača nakon što im istekne životni vijek te više ne budu ispravni za uporabu.

Visoki troškovi ugradnje novih bojlera i sanacija dimnjaka problem su za 75.000 korisnika plinskog grijanja u Hrvatskoj, a poteškoće su još složenije u višestambenim zgradama u kojima je potrebna sanacija postojećih dimnjaka koja se teško provodi, jer je potrebno sudjelovanje svih stanara. Procjenjuje se da bi ukupni troškovi zamjene bojlera i sanacije dimnjaka mogli dosegnuti dvije milijarde kuna.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta stoga je nedavno izradilo dokument "Komentari i zapažanja na provedbu Uredbe EK br. 813/2013 i prijedlozi za izmjenu Uredbe EK br. 813/2013“, koji je dostavljen EK i u kojemu je predložilo odgodu primjene uredbe u Hrvatskoj dok se ne iznađe model koji će omogućiti financijski prihvatljivi prelazak na kondenzacijsku tehnologiju.

Ministarstvo je u rujnu izvijestilo da se pri donošenju Uredbe vodilo računa o svim vlasnicima bojlera u već izgrađenim višestambenim zgradama u zemljama članicama EU-a, kod kojih se zbog građevinsko-tehničkih razloga odnosno kompatibilnosti s postojećim dimovodnim sustavima bojleri ne bi mogli zamijeniti novim, energetski učinkovitim.

Stoga zahtjevi sadržani u Uredbi omogućuju da se na tržište EU-a, osim novih kondenzacijskih bojlera, i dalje mogu stavljati konvencionalni atmosferski tipovi bojlera za zgrade sa starim dimovodnim sustavima (tip B1), pod uvjetom da isti zadovoljavaju zahtjeve za eko-dizajn, kako bi se izbjeglo stvaranje neopravdanih troškova potrošačima.

Međutim, u Hrvatskoj postoji velik broj zgrada sa specifičnim dimovodnim sustavima tzv. LAF/LAS, koji su projektirani samo za atmosferske bojlere sa zatvorenim sustavom izgaranja, tzv. turbo-bojlere. Na dimovodne sustave LAF/LAS ne mogu se priključiti bojleri koji zadovoljavaju zahtjeve eko-dizajna prema gore navedenoj Uredbi, niti atmosferski (B1) niti kondenzacijski.

Ovih je dana i Hrvatska gospodarska komora pokrenula inicijativu za izmjenu uredbe Europske komisije koja zabranjuje ugradnju bilo kakvih plinskih bojlera osim kondenzacijskih.

Kao razlog navode da je ta uredba naišla na neodobravanje u gotovo svim zemljama EU zbog potencijalno visokih troškova ugradnje kondenzacijskih bojlera.