Proračun za 2024. predviđa smanjenje deficita za gotovo 3.000 milijarda dolara u deset godina, najavila je Bijela kuća.

U tu svrhu američki predsjednik želi nametnuti minimalni porez od 25 post za milijardere, a to je 0,01 posto najbogatijih Amerikanaca.

Biden također želi povećati poreznu stopu za poduzeća na 28 posto s današnjih 21 posto, a što je i dalje manje od 35 posto koliko je bilo na snazi prije reforme koju je 2017. donio bivši predsjednik republikanac Donald Trump.

Istodobno, Joe Biden želi smanjiti troškove koje smatra "suvišnima", a time cilja farmaceutski i naftni sektor ("Big Pharma" i "Big Oil").

"Mojim proračunom tražit ćemo od bogatih da plate pošten dio kako bi milijuni radnika koji su pridonijeti gradnji tog bogatstva mogli u mirovinu zdravstveno osigurani za što su godinama izdvajali", rekao je Biden u srijedu navčer na Twitteru.

Osamdesetogodišnji predsjednik, koji službeno još nije objavio hoće li biti kandidat za predsjedničke izbore 2024., no čini se da je već u kampanji, predstavio je u četvrtak svoj proračun u Philadelphiji u saveznoj državi Pennsylvaniji, strateški važnoj kad je riječ o izborima.

Biden međutim nema iluzija u pogledu ostvarenja svojih prijedloga. Od početka godine on više ne kontrolira Senat. U Zastupničkom domu republikanci su vodeći i tvrdo brane svoje stajalište da neće dopustiti povećanje poreza.

S više prihoda Biden ocjenjuje da će moći u 25 godina financirati zdravstveno osiguranje za Amerikance starije od 65 godina, riječ je o programu "Medicare".

Također se nada da će moći povećati plaće saveznim dužnosnicima za više od 5 posto, piše Washington Psot. 

Sve će to moći, kako je najavila Bijela kuća, ako smanji savezni deficit za gotovo "3.000 milijarda dolara u idućih deset godina". No republikanci redovito optužuju demokrata Bidena za pretjerano trošenje.

Demokrati republikanci spore se na drugom financijski važnom pitanju: podizanju plafona zaduživanja. 

Sjedinjene Države moraju redovito povećavati plafon zaduživanja svoje vlade kroz potvrdu u Kongresu.

Nekada je to glasanje bilo formalno no zadnjih godina sve je više politizirano. Vođa republikanaca u Zastupničkom domu Kevin McCarthy tvrdi da njegovi zastupnici neće glasati za podizanje plafona zaduživanja sve dok Joe Biden ne zauzda javnu potrošnju.

Demokrat Biden je do sada odbijao pregovarati i isticao da je akumulirani dug tijekom godina odgovornost koju dijele obje stranke. 

Velik je ulog u igri i ako se stranke ne dogovore Sjedinjene Države bit će od srpnja biti u blokadi.  

Dug prvoga gospodarstva svijeta dosegnuo je 19. siječnja 31.400 milijarda dolara, a to je plafon iznad kojeg zemlja više ne može tražiti nove pozajmice iz kojih bi se financirala i prema tome ne može plaćati dospjele obveze i zbog toga su već poduzete hitne mjere.