Najaktualniji problem u odnosima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine je onaj vezan za morsku granicu kod Neuma, no najveće poteškoće proistječu iz činjenice da BiH nije u stanju govoriti jednim glasom, izjavio je Vladimir Raspudić, dosadašnji bosanskohercegovački veleposlanik u Zagrebu kojemu je upravo istekao trogodišnji mandat na toj dužnosti
U intervjuu što ga je u ponedejljak objavilo sarajevsko 'Oslobođenje', veleposlanik Raspudić je ocijenio da su odnosi između dviju država dobri, a svi postojeći problemi lako su rješivi uz pregovore 'ukoliko s obje strane sjede razumni ljudi'.
O problemu utvrđivanja granične crte između dviju država na moru, Raspudić je kazao kako drži da je i u Hrvatskoj sazrelo razmišljanje da odbijanje ratifikacije sporazuma Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine ne donosi ništa dobro niti jednoj državi.
Nije riječ samo o tisuću kilometara granice koju valja urediti nego i životu i sudbini brojnih ljudi koji uz nju žive, podsjetio je.
Razlog zbog kojega je i dalje neriješeno ovo, ali i pitanje imovinsko-pravnih odnosa Raspudić vidi i u činjenici da Međudržavno vijeće za suradnju ne funkcionira već gotovo pet godina. To bi se trebalo promijeniti novom organizacijom tog tijela koje bi trebalo preuzeti operativne zadaće i sastajati se gotovo svaki tjedan uz koordinaciju na razini pomoćnika ministara, najavio je Raspudić.
'Kad je BiH u pitanju, bit ću vrlo otvoren: najveći je problem - a zna se i zašto - činjenica da ne govorimo jednim glasom', kazao je bosanskohercegovački veleposlanik.
To se odnosi na očekivanja koja od BiH ima Europska unija, ali i na odnose s Hrvatskom, rekao je i to ilustrirao činjenicom da ga je za trogodišnjeg mandata u Zagrebu kontaktirala tek jedna osoba iz HDZ-a BiH, sadašnji predsjedatelj Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda.
'Svi su dolazili no nisu kontaktirali veleposlanstvo BiH u Zagrebu', potužio se odlazeći veleposlanik na političare iz svoje zemlje.
Za razliku od njih, i bivša i sadašnja vlada Hrvatske potpuno su uvažavale veleposlanstvo BiH, rekao je Raspudić koji je razočaran činjenicom što gospodarski odnosi između dviju zemalja nisu na potrebnoj razini, a što je vidljivo iz velikog vanjskotrgovinskog debalansa BiH s Hrvatskom.
Nakon ulaska Hrvatske u EU ona bi s BiH trebala imati najmanje tri granična prijelaza za uvoz roba biljnog i životinjskog podrijetla i s obzirom na obujam bosanskohercegovačkog izvoza nelogično je tvrditi da su dva takva prijelaza dovoljna, drži Raspudić.
